UNICEF: Potrebno je omogućiti zdravu ishranu djeci

Danas je u Sarajevu promovisan dokument Smjernice za zdravu ishranu djece uzrasta do tri godine, čiji su inicijatori UNICEF Bosne i Hercegovine i Federalno ministarstvo zdravstva BiH.

Tom prilikom je ministar Rusmir Mesihović istakao da su najveći problemi u ishrani djece pothranjenost i gojaznost. On je dodao da je potrebno insistirati na zdravoj ishrani djece, te da će smjernice dobiti zdravstveni radnici, roditelji, staratelji i djeca.

BiH je među vodećim zemljama u Evropi kada je riječ o gojaznosti, navodi dr Aida Filipović - Hadžiomeragić iz Zavoda za javno zdravstvo FBiH i dodaje: „Zdrava i pravilna ishrana je osnova za rast i razvoj, ali i prevenciju svih bolesti.“

Razlozi gojaznosti su, prije svega, loše prehrambene navike, zanemarena praksa dojenja, te agresivni marketing hrane koja nema izražena nutritivna svojstva.

„Vrlo je važno da majke doje djecu jer je to zlatni standard ishrane. Nema te formule ni preparata koji može nadomjestiti sve sastojke koji su sadržani u majčinom mlijeku. To je i najekonomičniji i higijenski potpuno ispravan način ishrane“, ističe dr Filipović – Hadžiomeragić.

Dobrobiti dojenja su višestruke

Prednosti dojenja su brojne. Osim što pomaže u suzbijanju gojaznosti, majčino mlijeko je probavljivije od dojenačke formule, a istraživanja su pokazala da djevojčice koje su hranjene formulom umjesto dojene imaju veću mogućnost da obole od raka dojke. Majčino mlijeko utiče i na veći kvocijent inteligencije nego adaptirano mlijeko, te pruža imunitet od bolesti i pomaže razvoju imunološkog sistema bebe.

Prednosti dojenja su višestruke i za majke. Nedojenje povećava ženin rizik od raka jajnika, a i rizik obolijevanja od raka dojke je veći ako žena ne doji.

Djeca bi trebala biti isključivo dojena bar prvih 6 mjeseci života, navodi se u smjernicama. Nakon 6 mjeseci potrebno je uvoditi dohranu  u obliku čvrste, polučvrste i kašaste hrane, te paziti da nove namirnice budu svježe i da se uvode jedna po jedna.

Ne postoji gornja granica trajanja dojenja, te nema dokaza o štetnosti produženja dojenja do treće godine života ili duže.

Anne- Claire Dufay iz UNICEF–a istakla je da je, prema MICS studijama od prošle godine,  samo 19 posto djece u BiH isključivo dojeno, što je jako malo. Ona je dodala da je potrebno promovisati dojenje, te podržavati inicijativu za zdravu ishranu u predškolskim ustanovama i vrtićima.

Novi standardi ishrane u vrtićima i školama

„Djeca se danas malo kreću i hrane nezdravo. Zadaća svih onih koji rade u zdravstvu, roditelja i prosvjetnih radnika jeste da djeci omogućimo zdravu ishranu“, dodala je Dufay.

Dokument Smjernice za zdravu ishranu djece uzrasta do tri godine biće dostupan na internet stranici ministarstva.