Udruženje natprosječno inteligentnih bh. građana: Kad bi se političari testirali...

Mensa je udruženje osoba s visokim kvocijentom inteligencije, koje u Bosni i Hercegovini postoji od 2005. godine. Trenutno ima nešto više od 200 članova. Taj podatak nije potpun, jer je veliki broj osoba izvan BiH, neki su izvan evidencije... 

Prosječan kvocijent inteligencije bh. građana među najnižima u Evropi - vjerujete li u ovu mapu?

U Bosni i Hercegovini djelovala je u obliku Mense Jugoslavije u prijeratnom periodu i tada su već organizirana prva testiranja. Aktivnosti su obnovljene 2000. godine, ali je formalno registrirana kao Mensa Bosne i Hercegovine tek u aprilu 2005. godine. Naravno, ključni razlog dužine procesa registracije su procedure i komplikacije u bh. sistemu.

Piše: Sanja Šabanadžović, Radiosarajevo.ba

"Interes se pojavio među prijeratnim članovima Mense Jugoslavije u BiH, kao i onima koji su željeli na takav, međunarodno relevantna način, testirati svoju inteligenciju i dobiti priliku za povezivanje za drugim visokointeligentnim osobama. Uz podršku Mense International i posebno entuzijazam dr. Ranka Rajovića, koji je bio zadužen za nadzor i koordinaciju uspostave Mense BiH u ime Mense International, ovaj je interes i ostvaren. Ja sam postao članom nakon testiranja 2004. godine", kazao je za Radiosarajevo.ba Igor Gavran, predstavnik Mense za BiH.

Osnovni je uvjet za članstvo svakako ostvariti potreban rezultat na testiranju inteligencije, a to je kvocijent inteligencije (IQ) veći ili jednak 148, prema Katelovoj skali, što može ostvariti manje od dva posto svjetske populacije. Osim toga, potrebno je prihvatiti Statut Mensa BiH i ispunjavati redovne obaveze koje članstvo podrazumijeva.

"Testovi su uvijek bili popularni i posjećeni, iako uz minimalnu promociju (naravno, Mensa BiH nema sredstava za promotivne kampanje ili zakup reklamnog prostora), a plan testiranja je bio nekoliko testova godišnje. Ipak, već duže vrijeme nije bilo testiranja.

Sam odziv pokazuje da nije „tabu“, ali svakako da je interes svih kategorija u društvu jednak. Najveći je među mladima, posebno studentskom populacijom. Stariji su uglavnom suzdržaniji i manje spremni da 'riskiraju', a također i tome da ih neko testira", dodao je Gavran.

Na testovima ima 36 logičkih zadataka, koji se rješavaju za 40 minuta. Nema nikakvih tekstualnih ni računskih pitanja, ne zahtijeva se bilo kakvo prethodno jezičko, matematičko ili drugo znanje ili obrazovanje. 

Testira se logička inteligencija i prema broju tačno odgovorenih/riješenih zadataka (koji su različite složenosti, odnosno težine) vrednuje i rezultat, izražen kao IQ.

Sudeći prema određenim svjetskim podacima, BiH je negdje na sredini - njeni građani posjeduju prosječnu/normalnu inteligenciju.

"Za bilo kakvo ozbiljno statističko istraživanje bilo bi potrebno testirati daleko veći broj kandidata, ne samo u BiH nego i drugim državama (i u regiji se testiranja uglavnom obavljaju samo u većim gradovima), ali i u Jugoslaviji prije rata i u BiH poslije rata je prosječno rezultat testa bio iznad prosjeka u Evropi i svijetu. 

Zbog veličine uzorka nemoguće je tvrditi da to znači da su građani BiH u prosjeku više inteligentni od nekih drugih. Takva tvrdnja stoji tek za one koji su pristupili testiranju, a razlog zašto je više takvih u BiH je dijelom sigurno i kulturološki – uglavnom tek oni koji zaista imaju osnova i samopouzdanja da očekuju dobar rezultat i pristupe testu, dok na Zapadu je mnogo veća spremnost za preuzimanje 'rizika' i manji 'strah' od razočarenja. 

Iako se na internetu često pojave neka istraživanja (ili 'istraživanja') te vrste, realno je veličina testiranog uzorka u BiH toliko mala u odnosu na ukupnu populaciju da je neozbiljno davati kategoričke sudove", tvrdi naš sagovornik.

No morali smo upitati - Da li su neki političari izrazili želju za testiranjem?

"Testiranja su otvorena i dostupna svima, ali do sada nije bilo poznatijih političara među kandidatima. Ne mogu garantirati da se niko od kandidata nije bavio ili sada ne bavi politikom, ali ne među vodećim pojedincima. 

Moja je pretpostavka da većina njih svakako nije navikla na ravnopravnu konkurenciju i realno vrednovanje svojih sposobnosti i svakako sebe smatraju 'najpametnijima', 'najboljima', 'nezamjenjivima'... a oni realniji među njima su vjerovatno svjesni da ih rezultat testa ne bi obradovao i da bi mediji dobili priliku da potvrde ono što je prilično očigledno iz rezultata njihovog (ne)rada.

Šta je s mladima čiji su rezultati odlični, ali u našoj državi nemaju priliku da to pokažu? 

"Nažalost, bilo kakav natprosječni potencijal u Bosni i Hercegovini je najčešće teško ili nemoguće optimalno iskoristiti, te zbog toga mnogi napuštaju BiH, čemu smo i sami svjedoci.

I osobno se trenutno školujem u Londonu, kao stipendist Britanske vlade, što jasno govori da je moj potencijal prepoznala vlada druge države, a ne vlastite, te da mnogo bolje uslove imam ovdje, a ne u svojoj državi.

Vlasti u BiH uglavnom prepoznaju 'potencijal' članova porodice i prijatelja vodećih političara kojima se omogućavaju rukovodeće pozicije i sve ostale beneficije, dok mladi, inteligentni, talentirani, priliku uglavnom moraju tražiti negdje drugo", vjeruje Gavran.

Prije svega, on ipak preporučuje svakome da testira svoju inteligenciju.

"Prije svega radi samoga sebe nek' se testiraju, a da neovisno o rezultatu sav svoj potencijal, ne samo inteligenciju iskoriste inteligentno, odnosno za svoje i opće dobro. Neka ne čekaju da im reformska agenda, kredibilna aplikacija i slične fraze kojima se vrijeđa inteligencija i onih ispod prosječnih donese nešto dobro, jer se to neće dogoditi. 

Neka svoj potencijal sami iskoriste, pa makar za to morali (nadam se privremeno) i napustiti prostor koji im to trenutno ne omogućava. Iskreno vjerujem (i osjećam) da je visokointeligentnim ljudima još teže u okruženju kakvo je Bosna i Hercegovina jer su još više svjesni šta se oko njih dešava i koliko besmislica im se plasira od onih koji bi trebali da i njima poboljšaju uvjeta života. Nažalost, u Bosni i Hercegovini danas, '...tako je lepo biti glup'. Inteligencija je opasnost i prijetnja za ovakav sistem", poručuje Gavran.