Učiteljica Tatlić roditeljima: Ne plašite prvačiće, neka sretni krenu u školu

Polazak u školu za mnogu djecu znači prekretnicu u njihovom životu. Polazak u školu znači odvajanje od porodičnog okruženja koje je djetetu davalo osjećaj sigurnosti i zaštićenosti te većina njih prvog dana škole dođu potpuno prestrašeni. Dugogodišnja učiteljica Aida Tatlić daje nekoliko korisnih savjeta za uzbuđene roditelje prvačića da bi sve prošlo bezbolno za djecu, ali i za njih.

Biti učitelj je jedno od najljepših zanimanja, govori na početku našeg razgovora učiteljica Aida Tatlić s osmijehom te da voli svoj posao jer je plemenit i kreativan. Učiteljica Tatlić radi u Osnovnoj školi „Alija Nametak“ u Sarajevu i ispratila je puno generacija. Prosvjetnog žara ima itekako i nakon 28 godina rada.

Učiteljica za Radiosarajevo.ba navodi da je uvijek poseban dan kada se tek upoznaje s prvačićima. Početak školske godine velika je promjena u životu djeteta, posebno kod prvačića. Od okoline, a prvenstveno od roditelja ovisi kakva će biti ta promjena.

„Još malo pa će početi školska godina i još jedna generacija prvačića kreće u nova životna iskustva. Ova faza je prekretnica u životu djeteta i roditelja, jer se njihov svijet mijenja. Zato je vrlo bitno pripremiti dijete na ove promjene. Djeca su različitog temperamenta, neka izuzetno aktivna, druga opet manje, neki će novu sredinu doživjeti interesantnom, neki stresnom.“

Navodi da je bilo raznih iskustava s prvačićima, i tužnih i zabavnih: 

"Imala sam iskustvo s nekoliko mojih prvačića koji su u prvim danima dolaska u školu tražili da jedan od roditelja sjedi ispred učionice. To je bila borba, žele u školu, ali strah od odvajanja od roditelja je jači. Vremenom i trudom smo prevazišli problem. Poslije u četvrtom razredu kad smo se prisjetili tih dana zajedno smo se smijali. Najljepše je kad u zanosu rada požure pa umjesto učiteljice kažu mama, tad mi srce zaigra jače, jer nesvjesno izrečeno - meni govori mnogo."

Vještine i samopouzdanje koje je dijete steklo u prethodnim fazama života dat će jaku osnovu za suočavanje s novim izazovima. Ne plašite ih, napominje naša sagovornica – neka sretni krenu u školu.

"Djeca imaju svoja prava, ali i obaveze. Važno je da školu prihvate kao nešto što je dobro za njih i da nemaju otpor, a da nisu ni kročili u nju. U krugu porodice treba pozitivno pričati o školi, roditelji da prihvate učitelja kao partnera, jer učitelj će davati informacije o djetetu, učiti ga i pripremati za dalje školovanje. Uzajamno povjerenje je bitno za dobrobit svakog djeteta", kaže učiteljica Tatlić.

Naša sagovornica govori da svaki roditelj želi najbolje za svoje dijete, no ponekad je to i previše izraženo ugađanjem i nagrađivanjem:

"Vremenom dijete treba da shvati da uči sebi i radi sebe, da to pokazuje radnim navikama i odnosom prema svojim obavezama. Nagrada će doći svakako za uloženi trud, ali tanka je granica između ugađanja i odgajanja. U svemu treba imati mjeru."

Učiteljica također napominje da ako se roditelju ne sviđa učitelj/ica ili neke njegove/njene nastavne metode – neka to ne govore pred djetetom i neka to riješe s učiteljem/icom jer zbog roditeljskog lošeg mišljenja dijete neće voljeti ni učitelja/icu, a ako ne voli nju/njega – djetetu neće biti draga ni škola.

„Biti učiteljica jeste zahtjevno i iscrpljujuće, ali ja se vraćam srži svoje profesije, radim sa našom djecom koja sutra treba da budu dobri i obrazovani građani naše zemlje. Ovo je posao koji učite cijeli radni vijek i gdje mijenjajući sebe možete mijenjati druge i utjecati na njih“, napominje učiteljica Aida za kraj.