U sarajevskim džamijama ljubomorno se čuva blago koje polako nestaje

S. H.
U sarajevskim džamijama ljubomorno se čuva blago koje polako nestaje
Radiosarajevo.ba / Ćilim izrađen u Sarajevu
U Gazi Husrev-begovom Hanikahu postavljena je izložba "Stare serdžade sarajevskih džamija" u okviru manifestacije "Selam, ya Resulallah".

Izložba je rezultat sedmomjesečnog istraživanja na temu starih ćilima i serdžada u sarajevskim džamijama koju su radili Kenan Šurković i Haris Dervišević.

"Bili smo potaknuti nekim historijskim dokumentima, ali i nekim informacijama da to blago polako nestaje iz naših džamija, pa smo odlučili da vidimo šta od toga ostaje. Bili smo prvo u Mostaru i tamo nismo ništa našli, a zatim smo krenuli sa sarajevskim džamijama. Obišli smo oko 50 džamija iz osmanskog perioda. Namjerno smo ciljali ove tzv. mahalske džamije iz razloga što smo računali da bi tamo moglo nešto biti s obzirom na to da su ljudi znali poklanjati tim džamijama ćilime, najčešće one koje su donosili s hadža", ispričao je za Radiosarajevo.ba jedan od autora izložbe Kenan Šurković.

U nekim sarajevskim džamijama pronašli su gotovo čitave kolekcije jer su tamošnji imami i mutevelije ćilime i serdžade ljubomorno čuvali, dok su u nekim džamijama našli pojedinačne primjerke ili nijedan. 

Kako navodi Šurković za Radiosarajevo.ba, skupili su oko 43 serdžade i 20 ćilima.

"Vremenski raspon njihovog nastanka je od druge polovine 18. stoljeća do početka 20. Uglavnom su one porijeklom iz Perzije i Anadolije, te nešto malo s Balkana, ali najvjerovatnije ne iz Bosne već moguće iz Grčke, Bugarske, eventualno Srbije", navodi Šurković za Radiosarajevo.ba. 

U Hanikahu su uglavnom izložene tzv. mihrabske serdžade, odnosno u obliku džamijskog mihraba.

"Većina njih je malo većeg formata nego što smo mi danas navikli jer je to prije nekih 100/150 godina bio standard. Serdžade su jako lijepih boja, živopisne, tehnički jako dobro urađene. Ovakve primjerke možemo vidjeti u najvećim muzejima na svijetu, a ovo je prva umjetnička kolekcija u vlasništvu Islamske zajednice u BiH", navodi Šurković za naš portal te ističe da će se ova kolekcija širiti, jer istraživači pretpostavljaju da i drugi gradovi BiH čuvaju neke jedinstvene stare primjerke serdžada. 

Šurković je istaknuo da se ranije otvorenje džamije nije moglo zamisliti, a da ona ne bude zastrta ćilimima, te da su one u BiH dolazile na razne načine - trgovinom, putem diplomatskih ili poklona s hadža.

"Neke naše begovske porodice su imale kolekcije ćilima koje su ostavljale džamijama", rekao je Šurković za Radiosarajevo.ba, te dodao da ljudi na Balkanu u skoro svim kućama imaju ćilime i da je ta kultura nama jako bliska.

"Postoje historijski zapisi da su čak i najranije džamije u 16. stoljeću bile zastrte ćilimima i da se ta tradicija nastavila do danas", rekao je Šurković te dodao da su ovo kulturno blago pronašli u posljednji čas. "Pitanje je da li bi ovo za deset godina ikako našli."

"Umjetnost je mrtva ako se ne pokaže javnosti", dodao je Šurković te istaknuo da su ove serdžade i u džamijama bile sklonjene od vjernika, da se na njima nije klanjalo otkada su zamijenjene novima, te je izrazio nadu da će ove serdžade završiti u nekom muzeju, ali da se nada da će to biti Muzej islamske umjetnosti za koji se navodi da bi se mogao otvoriti u Sarajevu jer je ovo kolekcija kakva se prikazuje u svjetskim muzejima.

Na pitanje da li su pronašli serdžada koje su rađene u BiH, Šurković je istaknuo da je pronađena jedna serdžada. 

"Ono što mi zovemo bosanskim ćilimom počinje da se razvija ovdje tek s dolaskom Austro-ugarske i otvaranjem sarajevske ćilimare 1882. godine. Tada su dizajneri napravili mješavinu domaćih dekorativnih simbola s ovog područja i napravili sintezu s dekorativnim elementima iz Anadolije, Perzije, Kavkaza itd. i onda smo dobili ono što mi danas zovemo bosanskim ćilimom. Mi smo pronašli takvih ćilima u džamijama i to je uglavnom kućna radinost naših žena iz '70-ih godina prošlog stoljeća, a iako to nije neki umjetnički domet, i oni su vrijedni u jednom našem ambijentu. Najbolje od onoga što mi zovemo bosanskim ćilimom izrađivala je sarajevska ćilimara i oni su pokazatelj da je proizvodnja ćilima kod nas bila jako razvijena krajem 19. i početkom 20. stoljeća. Poslije Drugog svjetskog rata počinje mašinska proizvodnja ćilima u sarajevskoj ćilimari i gubi se ta tradicija", rekao je Kenan Šurković za Radiosarajevo.ba.

U Gazi Husrev-begovoj medresi održana je tribina "Stare serdžade sarajevskih džamija".

 

Radiosarajevo.ba pratite putem aplikacije za Android | iPhone i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram, kao i putem našeg Viber Chata.

/ Najčitanije

/ Povezano

/ Najnovije