U nas nikad niko nije osuđen za govor mržnje

Generalna sekretarka Udruženja "BH novinari" Borka Rudić izrazila je žaljenje zbog inertnog odnosa pravosudnih institucija u BiH kada je u pitanju procesuiranje sveprisutnijeg govora mržnje u medijima, jer bez krivične sankcije neće biti kvalitetnijeg suzbijanja takvog govora iako na njega neprestano upozoravaju organizacije civilnog društva i medijske institucije. 

 

Borka Rudić je u razgovoru za Agenciju FENA o ovoj temi kazala da "BH novinari" uz podršku Vijeća Evrope rade monitoring medija u periodu od 1. augusta do 31. decembra o korištenju jezika mržnje u medijima neposredno prije početka izborne kampanje, poslije kampanje i u nekom mirnijem periodu do kraja godine. 

 

Fokus monitoringa je utvrđivanje situacija u kojima se pojavljuje jezik mržnje da li je to kroz novinarske tekstove odnosno da li su izvori mržnje sami novinari i mediji ili se radi o prenošenju izjava koje u sebi imaju elemente jezika mržnje, huškanja ili uvreda na nacionalnoj, vjerskoj ili drugoj osnovi. 

 

"Problem je i što se u javnosti vrlo često pojavljuje jezik mržnje čiji su autori javne ličnosti, ne samo političari nego i osobe iz kulturnog i javnog života, sportskih organizacija. Oni se često pojavljuju kao autori jezika mržnje i širenja netrpeljivosti prema drugačijem i drugom", ističe Rudić. 

 

U okviru projekta Vijeća Evrope kojeg zajednički implementiraju Regulatorna agencija za komunikacije i Vijeće za štampu te "BH novinarima“ i druge medijske institucije u BiH, pokušat će se naći način da se govor mržnje sankcionira na adekvatan način. 

 

"To bi značilo procesuiranje žalbi na medije koji koriste govor mržnje kroz žalbe RAK-u i Vijeću za štampu, a drugi nivo bio bi podnošenje krivičnih prijava, jer širenje govora mržnje i uvreda na nacionalnoj osnovi su krivična djela u BiH i naša tužilaštva i pravosuđa bi trebali ozbiljnije da rade na tim pitanjima", naglašava Rudić. 

 

Prema njenim saznanjima ni jedna tužba, kada je riječ o govoru mržnje, nije procesuirana u BiH te stoga nema ni jedne presude za govor mržnje koji je intenzivnije, kaže Rudić, nakon izbora 2006. godine prisutan u BiH, budući da je u periodu neposredno poslije rata suzbijen govor mržnje i u medijima i javnom prostoru. 

 

U okviru ovog monitoringa bit će analizirana i bh. pravna legislativa i da li zakonski okvir u BiH ostavlja dovoljno prostora za učinkovitu reakciju tužilaštava i ostalih pravosudnih institucija u procesuiranju govora mržnje. 

 

"Neki pravni eksperti smatraju da nije dovoljno precizno definirano krivično djelo govora mržnje u bh. zakonodavstvu i kroz ovaj projekat u narednom periodu ćemo se zajedno s kompetentnim ekspertima baviti unapređenjem tog sistema", najavljuje Rudić.

 

Podsjeća i da bi tužilaštva po službenoj dužnosti morala pokretati postupke odnosno istrage te na bazi tih istraga adekvatno procesuirati slučajeve govora mržnje. 

 

"Ne znam ni za jedan takav slučaj, a konkretno "BH novinari" su čekali dvije i pol godine da tužilaštva na različitim nivoima procijene jedan slučaj i kažu kako u tom slučaju nema elemenata govora mržnje ili bilo kakvog drugog oblika krivičnog djela", navodi za primjer Rudić, dodajući da je Udruženje na takvu odluku podnijelo žalbu.