U ateljeu kod Alojzija, majstora za arapske lutnje

Alojzije Seder živi u centru Zagreba gdje u potkrovlju zgrade ima malu radionicu u kojoj popravlja i izrađuje akustične instrumente. Priča o njemu je isprva sasvim obična. No, Alojzije izrađuje arapske lutnje, a na fakultetu elektrotehnike, na akustici, prije deset godina doktorirao je na temu Određivanje kvalitete tona muzičkog instrumenta, a prije toga je diplomirao i gitaru na Zagrebačkom sveučilištu.

Godinama je radio kao nastavnik gradnje instrumenata u glazbenoj školi, izradio niz renesansnih, neobičnih instrumenata, ali najveći uspjeh postigao je u izradi arapske lutnje. Matematički je pomoću astrofizikalnih jedinica izračunao što je to kvalitetan ton.

Arapska lutnja je prainstrument iz kojeg se razvila evropska renesansna lutnja. Sederovu arapsku lutnju proslavio je svirač Dražen Franolić, također Zagrepčanin za kojega je prvu lutnju napravio kao kopiju instrumenta kupljenog u dućanu komisione robe.

Instrument ima veliko, kruškoliko tijelo, na vrhu vrata je šest pari čivija za šest tonski uparenih žica. Glasnjača od smreke ima niz otvora prekrivenih ukrasnim rozetama koje su kod skupih lutnji načinjene od bjelokosti, čija je upotreba odnedavno zabranjena, priča Alojzije u razgovoru za Anadolu Agency. Lutnje se ukrašavaju arapskim dekoracijama koje zahtijevaju jako puno rada, no Alojzijeve nisu toliko ukrašene, nacifrane, kao arapske.

Alojzije je kao inženjer projektovao tip izrade lutnje bez kalupa, od jediničnih rebara u obliku kriške lubenice koja se sastavljaju slobodno, u zraku. Arapska lutnja je zahtjevna za izradu jer ima 15 ovakvih uskih rebara. Do sada je majstor Seder izradio 7 ili 8 lutnji, a trenutno na popravku ima jednu originalnu, filigranski ukrašenu.

Od maketarstva do instrumenata

U djetinjstvu se naš majstor bavio maketarstvom, izradom aviona i jedrilica, a prvu evropsku lutnju izradio je iz kit dijelova, no gradio je čela i kontrabase, kao i desetak viela za razne ansamble.

"Bog mi je dao razumijevanjematematike, manualnu spretnost i muzikalnost. Naprosto sam iskoristio te darove da život proživim sa svojom drvenom 'djecom', s otprilike 250 instrumenata koje sam napravio do sada", priča Alojzije dok sjedi u potkrovnoj radionici punoj alata kojeg je uspio sakupiti tokom 40 godina svog rada.

Dva su osnovna drveta za instrument: javor, od kojega se radi tijelo, i smrekova tanka daščica, tzv. glasnjača, koja proizvodi zvuk. Smreka je idealna kada raste između 800 i 12.000 metara nadmorske visine, kaže Alojz, jer tada ne raste ni prebrzo ni presporo. Godišnje se stablo tako proširi za milimetar. Umjesto javora, za tijelo se često koristi i orah.

"Najbolji materijal ipak ne garantuje da će instrument biti najbolji", kaže ovaj iskusni graditelj i dodaje da Arapi instrumente strašno vole cifrati, ukrašavati, te da su više od pola posla ukrasi koji se ugrađuju.

Svoje lutnje znao je pokloniti sviraču, ali cijena im je od 500 eura naviše.

"Moguće ih je kupiti na istoku kao suvenir za 100 dolara, ali takve se ne mogu svirati", pojašnjava Seder.