Švedska djetelina je dobila ime po Švicarskoj
Univerzitetski
udžbenik, koji napišu autori sa titulom „profesor doktor“, a koji su pregledala
dva recenzenta, također profesorskih titula, ne bi smio sadržavati greške kakve
pronalaze studenti koji iz tih udžbenika uče. A pojedini profesori očito nisu
najbolje savladali gradivo iz geografije u osnovnoj i srednjoj školi, o čemu
svjedoče primjeri iz njihovih knjiga.
Djetelina s četiri lista
U knjizi "Krmno bilje", namijenjenoj studentima poljoprivrednog fakulteta, jedan od dva autora izjavljuje da se švedska djetelina počela uzgajati u Švajcarskoj i da otud potiče njeno ime. To ime nije "švajcarska" djetelina, već ipak "švedska" djetelina. Iznenađuje elementarno nepoznavanje evropske geografije kako samog autora tako i recenzentskog tandema, koji vjerovatno autorovom naučnom autoritetu iz oblasti proizvodnje stočne hrane, nije smio spominjati nebitne geografske greškice, kao što je ta da su Švedska i Švajcarska dvije različite države u Evropi. A riječ „lapsus“ dobro dođe da se prikrije neznanje i nemar.
American way
U drugom univerzitetskom udžbeniku, tvrdo ukoričenom, štampanom na masnom papiru i sa fotografijama u boji, koji studenti mogu kupiti za (samo) 75 KM, cijelo jedno poglavlje knjige napisano je na način, kao da svi mi, skupa sa autorom, koji je inače profesor na. bh fakultetu, živimo u Sjedinjenim Američkim Državama. Tako se potrošnja fosilnih goriva u Belgiji i Holandiji poredi sa potrošnjom "kod nas u SAD-u", gdje "imamo sličnu klimu" sa pomenutim zemljama. Ovako očit "copy-paste" prijevod nekog američkog naučnog rada i njegovo prisilno autoriziranje i štampanje kao svog djela, graniči sa kriminalom u oblasti autorskih prava, ali i profesorske etike. Naravno, u impresumu udžbenika navedena su imena recenzenata, koji vjerovatno, nisu ni pročitali tekst koji su recenzirali, jer se „greška“ ovakvog tipa u udžbeniku nije smjela naći.
Jesam li spomenuo da su udžbenici obavezna literatura za polaganje ispita? Nisam, ali ste već i sami pretpostavili da se to podrazumijeva.
Primjeri su
preuzeti iz knjiga „Krmno bilje“, autora Vojina Mejakića i Branislava Nedovića,
čiji izdavač je Glas Srpske (Banja Luka 1996) i „Socijalna ekologija“, autora
Esada Jakupovića, čiji izdavač je Panevropski univerzitet Apeiron (Banja Luka
2010).
Tekst prenosimo sa onlista za školsku praksu Školegijum
Radiosarajevo.ba pratite putem aplikacije za Android | iOS i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram, kao i putem našeg Viber Chata.