Svečano otvoreno novih 100 metara sarajevskog "Tunela spasa"

U sarajevskom naselju Butmir danas je svečano otvoreno još 100 metara revitalizirane cijevi čuvenog "Tunela spasa".

Tunel je to koji je za mnoge Sarajlije za vrijeme opsade grada predstavljao pitanje života i smrti.

Upriličena je svečana manifestacija na kojoj je kroz kulturno-umjetnički program predstavljeno sve ono sa čime su Sarajlije u tim teškim vremenima morale nositi.

Trending

Doktorica Larisa Čorda: Zašto su emocije jako važne za plodnost

Direktor Fonda memorijala Kantona Sarajevo Ahmed Kulanić istakao je kako je ovaj projekat započet još 2018. godine, ali da je njegova realizacija značajno bila usporena zbog koronavirusa.

"Uspjeli smo da u ovoj godini radove privedemo kraju i da revitaliziramo 100 metara tunelske cijevi koja će obogatiti turističku ponudu, s jedne strane, kada govorimo o Tunelu spasa kao turističkoj atrakciji. A s druge strane, revitalizirati sve ono što Tunel predstavlja kao kulturno-historijsko naslijeđe u Bosni i Hercegovini i kao trajni svjedok o periodu agresije na Republiku Bosnu i Hercegovinu", rekao je Kulanić.

Sama realizacija ovog zahtjevog projekta ne bi bila moguća bez ljudi koji su bili zaduženi za logistiku.

Jedan od njih bio je 76-godišnji Nedžad Mašnić, jedan od mnogobrojnih kopača ovog tunela.

"Na njemu sam radio geodeziju. Na tunelu sam bio do njegovog probijanja. Dolazio sam svaki dan, radio sam u smjenama. Niko vam ne može dočarati one uslove koji su bili. Bilo je teško meni, kopačima, svima je bilo isto. Teško je reći da je u ratu bilo lijepih uspomena, ja ih imam za to vrijeme provedeno tu. Znam da sam dao veliki prilog tome. U tim teškim uslovima, ljudi su radili sa zadovljstvom. Bio je takmičarski duh iako nije bilo takmičenje. Postojala je velika volja tih ljudi. Moram istaći da je postojala bojazan da ćemo se mimoići sa dobrinjskom stranom koja je probijala tunel sa te strane", ispričao je Mašnić.

Prisutnima se obratio i Edis Kolar, sin vlasnika porodične kuće u kojoj se nalazi ulaz u tunel koji je potpuno novi, rekonstruisani dio.

"Ograničili smo se do samog aerodroma, nismo imali odobrenje da možemo da vršimo rekonstrukciju ispod aerodroma. Tunel je bio 800 metara dug i mislim da ćemo u doglednoj budućnosti dobiti priliku da i to završimo. Ostalo je još 700 metara", izjavio je Kolar.

"Tunel je tada imao jednu od najvažnijih uloga. Kroz tunel smo mogli da imamo komunikaciju sa vanjskim svijetom, da možemo osposobiti naše borce materijalno-tehničkim sredstvima za odbranu grada i države Bosne i Hercegovine, da pomognemo našim pacijentima, da se uvozi hrana, lijekovi", istakao je Elmedin Okerić, predsjedavajući Skupštine Kantona Sarajevo.