Edis Kolar - heroj u ratu, čuvar historije u miru: 'Tunel spasa' je moj život

3
L. Memčić
Edis Kolar - heroj u ratu, čuvar historije u miru: 'Tunel spasa' je moj život
Foto: A. K. / Radiosarajevo.ba / Muzej 'Tunel spas', april 2022.

Najstrožija tajna Sarajeva u najgorim danima moderne historije koje je ovaj grad preživio - 'Tunel spasa', spajao je Dobrinju i Butmir te ratne 1993. godine i dao Sarajkama i Sarajlijama dašak slobode i nadu da će opstati, da njihov grad neće nestati.

Agresorski obruč koji je stezao grad radio je na tome da narod u njemu poklekne i psihički i fizički. Nisu očekivali da će taj isti narod izdržati nemoguće dok granate svakodnevno uzimaju duše nevinih, snajperisti sa svojih položaja ne štede ni mališane dok pretrčavaju ulicu, a nekoliko grama olova im oduzima život pred očima roditelja.

30 godina je prošlo od početka opsade, a Tunel je još uvijek tu kao svjedok i vječna opomena. Danas se otvara novih 100 metara revitalizirane tunelske cijevi 'Tunela spasa'.

Prilikom renoviranja aerodromske piste 1997. godine urađen je betonski plašt koji je zaštitio tunelsku cijev u potpunosti, a odlukom javne ustanove Fond Memorijala KS odlučeno je da se uradi revitalizacija 100 metara Tunela te da se on otvori za posjete.

Svi elementi obnove cijevi urađeni su prema nacrtima iz 1993. godine. Tim povodom za portal Radiosarajevo.ba govorio je Edis Kolar.

Edis se rodio u kući koja je danas muzej, tu je odrastao i tu se zadesio 1992. kada je njegova kuća zapaljena. Bio je sedamnaestogodišnjak, maloljetni borac Armije Republike Bosne i Hercegovine. Danas u Tunelu radi kao kustos.

Denis Kolar, kustos u  - undefined

Foto: A. K. / Radiosarajevo.ba: Edis Kolar, kustos u muzeju

"Naša kuća je zapaljena odmah na početku rata, 23. aprila 1992. godine. Mi smo se morali iseliti. Godinu dana kasnije, počela je izgradnja Tunela. U tom momentu smo otac i ja bili u vojsci, on je dao kuću i zemlju za potrebe Armije RBiH", započinje Kolar svoju životnu priču.

Kaže da je tada Tunel, koji će kasnije spasiti mnoge živote, bio stroga tajna i nazivan je projektom.

"Pitali su nas za dozvolu Bakir Izetbegović i Nedžad Branković koji je bio inžinjer. Poslije toga počinje izgradnja, a oni nisu pominjali tunel. Govorili su da je to potrebno za neki projekat. Još se to držalo u tajnosti, mada smo mi svi znali da će se kopati. Kada je iskopan tunel, i u toku kopanja čak, ovo naselje je postalo meta agresorske vojske. Htjeli su da se to ne iskopa, da se spriječi", priča Kolar za Radiosarajevo.ba.

Tunel se kopao s obje strane u isto vrijeme. Granatiranje je trajalo, a oni su s tim živjeli.

"To je na neki način postalo normalno. Naviknete se na to da možete poginuti sljedeće sekunde, ne minute nego sekunde. Tako živite", prisjeća se i kaže da mu to ne pada teško.

Ističe da je imao ponuda da radi druge poslove, ali ostao je ovdje jer to je - njegov život.

"Ostao sam ovdje da očuvam ovaj duh, ovu priču. Mogao sam da nađem i drugi posao, ali jednostavno vezan sam za ovo mjesto previše. Radim ovaj posao više iz ljubavi nego iz potrebe.

Ovu priču sam počeo sa svojim ocem 1996. godine kada je rat završio. Mi smo muzej napravili nezvanično. To je bilo u našoj privatnoj kući. Pokupili smo stvari koje su pripadnici ARBiH ostavili iza sebe, a one su i danas tu. Odlučili smo da našu kuću ne renoviramo, nego da je ostavimo u tom stanju kako jest. Napravili smo malu izložbu koja je funkcionisala od 1996. do 2012. godine isključivo zahvlajujući nama i posjetiocima koji su dolazili tu", naglasio je Kolar.

2012. je 'Tunel spasa' prešao u vlasništvo Fonda Memorijala Kantona Sarajevo, a Edis je tu ostao raditi kao kustos što je bila želja njegovog oca.

"Moj posao je da pričam ljudima šta smo to preživjeli. Ljudi žele pričati s nekim ko je bio tu. Ja sam rođen ovdje i mislim da ću penziju dočekati u Tunelu.

Poslušao sam svog velikog prijatelja koji je zaslužan dosta jer je ovaj muzej opstao. To je Thomas Miller, bivši američki ambasador koji je bio tu i imao otvorenu podršku prema mojoj porodici. Jednom sam ga u privatnom razgovoru pitao da li da prihvatim ponudu američke firme koju sam tada dobio. Rekao mi je: 'Uradi kako želiš, ali, ako mene pitaš, ti ćeš ostariti u Tunelu i to će biti najveći spomenik u BiH'", prisjeća se Edis razgovora s američkim diplomatom.

Njemu je, kako kaže, zadovoljstvo svaki dan doći na posao u kuću u kojoj je odrastao i pričati s ljudima bez obzira na proživljeno.

"Ljudi nekada ne žele da se podsjećaju, ali u današnje vrijeme shvatite da vam je rat pred vratima i da se može sutra desiti. Zato je bitno znati o proteklom ratu, a ovo je jedno od mjesta gdje se puno toga može naučiti. Historija se ponavlja.

Nama dolaze djeca iz osnovnih škola kojim držimo čas historije. Ovakvih mjesta bi trebalo biti više jer ova djeca moraju shvatiti da im se može isto desiti ukoliko zaborave", istakao je bivši maloljetni borac ARBiH.

Denis Kolar, kustos u  - undefined

Foto: A. K. / Radiosarajevo.ba: Edis Kolar, kustos u muzeju

Napominje da je trenutna situacija u cijelom svijetu, s obzirom na rat u Ukrajini katastrofalna i alarmantna. Kaže da postoje paralele između agresije na BiH i trenutne ruske agresije na Ukrajinu.

"Vidimo šta se dešava, cijeli svijet je otišao u pogrešnu stranu. Postoje oni koji vrše reviziju historije i mijenjaju činjenice. Ako mi ne radimo na tome da se historijske činjenice ne smiju zaboraviti, te servirane priče postat će stvarnost.

Isti slučaj imate u Ukrajini gdje Rusi tvrde da Ukrajinci sami ubijaju svoje civile i prave masovne grobnice. To se i ovdje govorilo, primjer su Markale. Zato je bitno ponavljati šta se ovdje desilo, zato je bitno otvaranje ovih 150 metara Tunela", zaključuje Edis Kolar u razgovoru za Radiosarajevo.ba.

Tokom rata kroz tunel prošlo više od 1,3 miliona ljudi. U prosjeku, dnevno ga je koristilo oko 4.000 ljudi, a kroz njega je svake noći prevoženo 20 tona različitih namirnica.

Do 11. aprila traju 'Dani otvorenih vrata' i za sve bh. građane ulaz u Muzej je besplatan.

Iskoristite ovu priliku i naučite mnogo o našoj historiji jer, onaj ko ne zna svoju historiju - ona mu se ponavlja.

Radiosarajevo.ba pratite putem aplikacije za Android | iPhone i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram, kao i putem našeg Viber Chata.

/ Najčitanije

/ Komentari

Prikaži komentare (3)

/ Povezano

/ Najnovije