'Stvoriti obrazovni sistem prema evropskim standardima'

Ukupno 4.619 učenika devetih razreda u 65 osnovnih škola u Kantonu Sarajevo prije desetak dana je uz mnogo hrabrosti polagalo eksternu maturu koja će ovisno o uspjehu, odlučivati o izboru njihove srednje škole. Nažalost, ovaj sistem se još uvijek primjenjuje samo na području KS-a. 

„Pošto politika na sve utječe negativno, to se održava i na oblast obrazovanja. Politika je itekako prisutna u obrazovnom sistemu. Raznolikost metodologije nastavnih planova i programa i obrade pojedinih oblasti utječe na rezultate mature. Kada bi se ujednačio nastavni plan na području cijele države, ujednačilo bi se i znanje svih učenika“, kaže za Radiosarajevo.ba predsjednica udruženja Vijeće roditelja osnovnih škola KS-a Amela Penava.

To je isto jedan od zaključaka na kraju eksterne mature koji potvrđuje potrebu za promjenom. 

U toku su sastanci na nivou Federacije koji se tiču reforme obrazovanja, tačnije kurikuluma za devetogodišnju osnovnu školu, pa i Vijeće roditelja, ali i Ministarstvo obrazovanja KS-a iščekuju da vide kakve će to rezultate i promjene donijeti. 

Reforma obrazovanja

A ako bi se ovaj princip polaganja eksterne mature usvojio u cijeloj BiH, onda bi postojala ujednačenost obrazovnog sistema što bi išlo u korist naše djece. Ako bi se radili ishodi za svaku oblast, onda bi to bio pogodak za obrazovanje naše djece jer bi se tačno znalo šta dijete uči, koje oblasti poznaje.

Lamija Husić, stručna savjetnica za predškolsko, osnovno i srednje obrazovanje u Ministarstvu za obrazovanje, nauku i mlade KS-a i predsjednica Komisije za izradu programa eksterne mature za učenike osnovnih škola na području KS-a pretpostavlja da će nastavni sadržaji određenih predmeta biti reducirani. 

„Sada je prerano o tome govoriti. Međutim, potrebno je naglasiti kako prečeste promjene programa nisu dobre i traže veliko prilagođavanje nastavnika i učenika. Mi želimo stvoriti i napraviti sistem u kojem će ishodi učenja biti ishodi po evropskim standardima obrazovanja“ tvrdi Husić.

Novi ministar

Cilj je da se sistem polaganja eksterne mature unaprijedi u informatičkom i tehnološkom smislu te da se vidi koje još izborne predmete mogu staviti da djeca biraju ili da li će uopće koristiti ovaj model izbornih predmeta. A zakonska obaveza o eksternoj maturi je aktivirana u toku mandata ministra Damira Marjanovića.

„Za sve te odluke potreban nam je novi ministar obrazovanja, jer ga sada nemamo. Ali očekujemo ubrzo da se ta situacija promijeni, pa da možemo sagledati sve prednosti i mane ovog dijela mature“, smatra Husić.

Ipak, predsjednica Vijeća Penava kaže kako je prednost ove mature to što su djeca imala transparentno dostupna pitanja i oblasti po kojima će učiti. 

Dijete koje kontinuirano radi tokom devet godina školovanja, koje je imalo znanje, ono nije imalo problema s polaganjem.

„Eksterna matura ima jako mnogo prednosti, a to je da dijete svojim kontinuiranim radom i učenjem može samo da upiše željenu školu. Do sada to nije bila praksa, jer svi znamo da su se djeca upisivala na razne načine, da vam je za bolje škole trebala štela i veza bez obzira što ste običan đak. Naravno, uvijek će biti nezadovoljnih roditelja i djece, nekih tehničkih nedostataka koji su ispravljeni, ali sve bi bilo kvalitetnije kada bi se ona održavala na državnom ili federalnom nivou“, govori Penava.

Pažnja prirodnim naukama

Nakon evaluacije eksterne mature, i rezultati su pokazali da je potrebna reforma obrazovnog sistema, Najmanja prolaznost prošle godine bila je iz matematike, što se ponovilo i ove godine. A kada odličan učenik podbaci na eksternoj maturi, to je alarmantno i ukazuje na propuste u nastavnom planu i programu. 

„U nekim školama se hemija nije ni birala, što je zabrinjavajuće jer se sve zasniva na prirodnim naukama, a kod nas djeca bježe od tih predmeta. Po evropskim standardima obrazovanja prirodne nauke su broj jedan. Stoga i mi tražimo da se posveti više pažnje fizici, hemiji, biologiji i matematici. Nedostatak je to što su djeca opterećena u devetom razredu jer dok se pripremaju za eksternu maturu i dalje uče nove lekcije, pa smo mi ispred Kantonalnog vijeća skrenuli pažnju da je potrebno djecu rasteretiti i da se drugo polugodište devetog razreda posveti pripremi polaganju eksterne mature“, poručuje Penava.

Na zvaničnoj web stranici Ministarstva, tokom januara je objavljen Ispitni katalog s 12 vodiča iz svakog predmeta, koji predstavlja materijal iz kojeg je potrebno da se učenici pripremaju za polaganje eksterne mature. 

24 hiljade ispita

„Mi smo zadovoljni rezultatima i cijelim procesom polaganja. Uvijek ima malih grešaka koje se mogu ispraviti, ali većih propusta nije bilo. Recimo u nekim školama su komisije pogrešno sabrale bodove, ali smo brzo reagirali i unijeli ispravke da djeca ne bi bila oštećena. Ipak je urađeno oko 24 hiljade ispita“, pojašnjava Husić. 

Druga generacija učenika devetogodišnjeg obrazovanja ove godine polagala je gradivo iz tri obavezna predmeta, a to su Bosanski, Hrvatski, Srpski jezik i književnost, Matematika, strani jezik - prvi strani jezik (Engleski, Njemački, Francuski ili Arapski jezik). Osim ova tri predmeta, učenici su morali odabrati još dva izborna predmeta iz dvije grupe predmeta: 

I grupa: Historija/Povijest, Geografija/Zemljopis i Informatika

II grupa: Fizika, Hemija/Kemija i Biologija.

Prva eksterna matura je organizirana prošle godine i polagalo ju je 2.804 učenika, od čega je bilo 2.583 učenika devetih razreda iz 65 osnovnih škola iz KS-a. Eksterna matura nosi 30 bodova pri upisu u srednju školu, ostalih 50 bodova predstavlja uspjeh u posljednja četiri razreda u osnovnoj školi, a 20 bodova su zaključne ocjene iz predmeta koji su relevantni za upis u školu koje učenik izabere. 

Konkurs za upis u srednje škole otvoren je do trećeg jula, a predviđen je upis 4.606 učenika u 36 srednjih škola.