Stručnjaci o eksternoj maturi: Testovi su izuzetno teški

Eksterna matura sve je češća tema, posebno među roditeljima učenika završnih razreda osnovne škole.

Kada je prije nekoliko godina na području nekoliko kantona u Federaciji BiH uvedeno testiranje učenika poznatije kao eksterna matura, tada je taj projekt predstavljen kao revolucionaran jer će, kako se vjerovalo, učenicima osnovnih i srednjih škola pomoći u
daljem obrazovanju.

Ali, onda su na vidjelo počeli izlaziti i prvi problemi. Prvenstveno, učenici i roditelji su se tada žalili na koncept testiranja jer je test koncipiran na cjelokupnom gradivu koje se izučava u devet odnosno osam godina osnovnog obrazovanja, što je djeci predstavljalo problem.

Zakonit pristup

Rezultati testova, kako su nam kazali u Ministarstvu obrazovanja KS, priznati su samo u
matičnom kantonu, dok škole u drugim kantonima mogu uvažiti rezultate eksterne mature, ali i ne moraju.

„Zakonska obaveza srednje škole u Kantonu Sarajevo jeste da prizna rezultate eksterne mature, ali one nemaju obavezu da prihvate rezultate eksterne mature iz škola drugih kantona“, kazala je ministrica za obrazovanje, nauku i mlade Zineta Bogunić.

Ovakav pristup je u potpunosti zakonit i utemeljen zakonom o osnovnom i srednjem obrazovanju. Ako, na primjer, neko iz Visokog ili Breze želi upisati srednju školu u Sarajevu, rezultati eksterne mature im neće biti priznati kao što je to slučaj sa djecom koja su osnovnu školu pohađala u glavnom gradu BiH. I dalje je omogućeno upisivanje škole, ali onda u vodu pada sav trud koji je uložen tokom spremanja eksterne mature

Statistički prikaz

Eksterna matura omogućila je statistički prikaz i poređenje naših osnovaca s njihovim vršnjacima u susjedstvu i Evropi. Ali su testovi bivali samo teži, na što je ukazivano iz Sindikata osnovnog i srednjeg obrazovanja KS.

„U prvim godinama primjene mi smo insistirali da se učenicima ne otežava, već da se olakšava i često smo imali nerazumijevanje od određenih službenika u Ministarstvu i Prosvjetno-pedagoškom zavodu koji su smatrali da testovi i rješenja ne trebaju biti dostupni učenicima. Mi i danas smatramo da su testovi u nekim segmentima izuzetno teški za učenike“ kazao je za naš portal Saudin Sivro, predsjednik SSOOKS.

U proteklim godinama se, pojašnjava on, dosta eksperimentiralo sa eksternom maturom, ali nikada nije urađena kvalitativna i kvantitativna analiza koja bi poslužila kao platforma za unaprjeđenje eksterne mature do te mjere da se postigne puni efekt i da se, ali i zadovoljstvo svih sudionika odgojno-obrazovnog procesa.

Priznavanje rezultata eksterne mature u drugim kantonima, smatra Sivro, treba biti urađeno uz koordinaciju svih kantonalnih ministarstava, kako za osnovno tako i za srednje obrazovanje.

„Eksterna matura nije najbolje rješenje, ali jeste prelazno. Konačno rješenje je provođenje kurikularne reforme koja bi obuhvatila i eksternu maturu. Mi smatramo da do toga neće doći u skorije vrijeme jer nema spremnosti niti političke volje da se obrazovanje spasi od daljeg propadanja, kako u Kantonu Sarajevo, tako i cijeloj državi. Bez stvarnih, nužnih, kvalitetnih i reformi u koje će uložiti milioni KM, a prije svega tu mislimo na kurikularnu reformu, neće biti perspektive za sve nas, a posebno za mlade ljude u našoj zemlji“ zaključuje Sivro.