Stranke "pojele" skoro 300 miliona KM iz budžeta: Šta smo dobili zauzvrat

Političke stranke u Bosni i Hercegovini su za proteklih 15 godina iz budžeta dobile oko 299 miliona KM!

Upravo im ovaj javni novac predstavlja čak oko 80 odsto prihoda, što znači da stranke finansiraju građani, ne svojom voljom.

Ali, sve je po zakonu.

Prije desetak dana, u Parlament Federacije BiH stigao je izvještaj Centralne izborne komisije BiH o pregledanom stanju finansijskog poslovanja političkih stranaka u 2017. godini. Prema tom dokumentu, od 2004. do 2017. godine stranke su iz budžeta svih nivoa inkasirale oko 246 miliona KM. Ako se uzme u obzir, kako navodi i CIK, da se strankama godišnje daje prosječno 18 miliona KM, dolazimo do iznosa od skoro 300 miliona KM koje su političke stranke dobile za 15 godina.

Tim novcem moglo se otvoriti oko 15.000 novih radnih mjesta, ako gledamo ranije procjene da je za jedno potrebno oko 20.000 KM. Ili, s 300 miliona KM mogli smo napraviti bar dvije vjetroelektrane ili tri aerodroma, ako računamo da je za izgradnju onog u Bihaću potrebno oko sto miliona KM. Mogli smo sagraditi nove kilometre autoputa, ili bar pola tunela Prenj, koji je ocijenjen kao najveći i najzahtjevniji projekat na Koridoru.

Top 10 stranaka koje su od 2004. godine dobile najviše budžetskog novca su SDA, zatim SDP, SNSD, Stranka za BiH, HDZ BiH, SDS, SBB, PDP, HDZ 1990 i Narodna stranka Radom za boljitak. Na njih otpada više od 70 odsto ukupno datog novca iz budžeta. Sve ostale stranke inkasirale su „samo“ 62,7 miliona KM.

Imajući u vidu količinu novca koje stranke dobijaju iz budžeta, postavlja se pitanje šta su građani dobili zauzvrat.

Krenut ćemo od onog osnovnog i najvažnijeg – životnog standarda. Prosječna plaća 2004. iznosila je 505 KM, a potrošačka korpa oko 460 KM. To znači da smo prije 15 godina plaćom mogli pokriti korpu i da nam još ostane. Danas prosječna plaća iznosi oko 930 KM, ali je korpa narasla na oko 2.000 KM, pa ni s dvije plaće ne možemo platiti osnovno.

„Zauzvrat, mi od stranaka nismo dobili ništa. Izlazimo na izbore i dajemo im povjerenje, i očekujemo da državom upravljaju pažnjom dobrog domaćina. Međutim, kod nas je kontra toga. Politika je veliki biznis. Samo uzimaju i ne daju“, stava je Vehid Šehić, politički analitičar i nekadašnji član CIK-a.

Selvedin Šatorović, predsjednik Saveza samostalnih sindikata BiH, ističe za Radiosarajevo.ba da su građani od stranaka dobili loša zakonska rješenja, masovni egzodus...

„Nemamo definisanu minimalnu plaću. Zato političari imaju fine plaće, i konstantno pokušavaju dizati nacionalne tenzije u kojima traže alibi za sve neuspjehe“, dodao je Šatorović.

I predsjednik Udruženja poslodavaca FBiH Adnan Smailbegović nije mnogo zadovoljan onim što su stranke i vlasti učinile za privredu i građane.

„Bilo je puno priče, ali golove nismo dali. Sve što smo inicirali još stoji u proceduri. Imam osjećaj da privreda, ekonomija, standard građana nikoga ne interesuju. Vjerovatno jedan sloj dobro živi pa ih ne zanima šta se dole dešava“, kazao je Smailbegović.

Ekonomski analitičar Zoran Pavlović naglasio je da je ekonomska korist od onoga što stranke rade ravna nuli. Prokomentirao je da se u BiH razvio neobičan koncept u kojem se iz budžeta izdvaja novac za stranke, umjesto da su im članarine osnovni izvor prihoda.

„Dobili smo jedan mehanizam podobnih, a ne kvalifikovanih i sposobnih na pozicijama koji bi trebali stvarati kvalitetan život. Njima su omogućene visoke plaće, a građani od njhovog rada nemaju koristi“, dodao je Pavlović.