Stari nazivi ulica u Sarajevu: Zaboravljeni heroji jednog vremena

Brzo nakon kraja rata, tj. odmah nakon reintegracije Grbavice i Ilidže, lokalni političari pokrenuli su masovnu izmjenu naziva sarajevskih ulica.

Ideja je provedena pod izgovorom da se „vraćaju stari nazivi, prije nego što su ih komunisti promijenili“... Sarajevo je tako ostalo bez sjećanja na brojne heroje iz Drugog svjetskog rata, a mi se prisjećamo samo nekih, potpuno nelogičnih i nepotrebnih promjena.

U Općini Stari Grad, bez svoje je ulice ostala Marija Bursać. Za one koji to ne znaju, ova partizanka bila je prva žena koja je postala jugoslovenski narodni  heroj. Rođena u Drvaru, od početka rata protiv fašista radila je u korist Narodnooslobodilačke borbe. Bila je 'bombaš' kojeg ni ranjavanja ni tifus nisu spriječili da se vraća na bojište. Teško je ranjena u okršaju kod Knina, a legenda kaže da je, dok je umirala na nosilima, pjevala... Njena ulica nakon ovog zadnjeg rata postala je Adžemovića. Iako smo se silno trudili nismo doznali ko su Aždemovići.

U Sarajevu može Put mladih muslimana, a ne može ulica Mlade Bosne. Može Fadila Jahića Španca, a ne može Žikice Jovanovnića Španca, Može Luja Pastera, ne može Nikole Tesle. Može Cvijetna, a ne može Cvijetina – po izvjesnom Cvijeti kako je nekad i dobila ime...

Slično je i sa starogradskom ulicom Muhameda Gandure. Nazvana po partizanskom heroju koji je bio obješen, poslije je nazvana Arapova – neki predak Muhameda Gandure bio je Arap, pa...

Ni Mesud Džemidžić nije 'preživio' posljednje promjene. Džemidžića je u Sarajevu 1945. objesio zloglasni Vjekoslav Maks Luburić, ustaški oficir koji je u grad stigao 1945. sa zadatkom da stvori atmosferu straha, sprovodeći teror kako bi spriječio oružanu pobunu. Više o ustaškim zločinima u Sarajevu čitajte u našem tekstu: Za (poglavnika i) dom spremni: Ustaški zločini u Sarajevu (FOTO, VIDEO).

Ulica Mesuda Džemidžića sada se zove Begovac.

Slavni mostarski pjesnik Aleksa Šantić također je izgubio ulicu u Starom Gradu – ona se danas zove Carina, a Šantić je ulicu dobio u općini Centar, malenu, onu koju veže ulice Koševo i ul. Josipa Vancaša.

Vaso Miskin Crni, još jedan heroj Drugog svjetskog rata koji se zdušno borio protiv četnika. Preminuo je u Sarajevu  gdje je i sahranjen - u Grobnici narodnih heroja u spomen-parku Vraca. Njegova ulica zove se Ferhadija, kako se i zvala od 16. Stoljeća: ime je dobila po mahali formiranoj oko džamije bosanskog sandžakbega Ferhad-bega Vukovića Desisalića.

Maršal Tito u Starom Gradu je također ostao bez svoje ulice – taj dio se sad zove Mula Mustafe Bašeskije, po bošnjačkom ljetopiscu. I Nikola Tesla je ostao bez ulice (ona se zove Petrakijina, po Petrakiji Petru Petroviću), a najpoznatija izmjena bila je ona kada je Trg Oslobođenja preimenovan u Trg Alije Izetbegovića.

Recimo i da je Behdžet Mutevelić izgubio ulicu u Starom Gradu, ali je zato dobio u Novom Sarajevu. Mutevelić je bio radnik Gajreta, muslimanskog kulturno-prosvjetnog društva. U Novom Sarajevu ulicu je zbog Mutevelića izgubila herojka, Ravijojla Rava Janković.

No, u Novom Sarajevu, ipak, ovo nije bila najpoznatija 'izmjena'. Ona, zbog koje su se i okorjeli podržavaoci ovih izmjena jedno vrijeme upitno zgledali jeste ona kada je ulica Ivana Krndelja postala ulica Azize Šaćirbegović.  Iako se dugo mislilo da je riječ o majci Muhameda Šaćirbegovića, nije riječ o toj osobi. Aziza je bila ginekologinja, članica organizacije „Mladi Muslimani“, koja je odležala u zatvoru godinu dana te je nakon Drugoga svjetskog rata zbog političkih pritisaka morala emigrirati u SAD.. Ivan Krndelj, pak, bio je  "zlatno pero" komunističkog novinarstva.

Partizanska ulica u Novom Gradu razdijeljena je na nekoliko njih, pa se njeni dijelovi zovu Safeta Hadžića Čikma, Kodžina, Bosanskih kraljeva, Alibega Firdusa...

Kada smo kod Mladih muslimana, gradska zaobilaznica se zbog njih više tako ne zove, sada je Put mladih muslimana.

Ni Darovalaca krvi nije odgovarala, postala je Kolodvorska, baš kao ni ulica Bratstva i jedinstva koja se sad zove ulica Hamdije Čemerlića, po akademiku i rektoru Univerziteta u Sarajevu. Aleja lipa nekad je bila Obala 27. jula – to je bio Dan ustanka naroda BiH.

Portal Radiosarajevo.ba u više navrata je pisao o sarajevskim junacima bez ulica. Među njima su Goran Čengić, Mirza Delibašić, Dario Džamonja, Indexi, Izet Sarajlić, Zaim Muzaferija, Dražen Ričl, Farah Tahirbegović, Milan Mladenović, Benja Filipović i mnogi drugi koje možete naći na ovom LINKU.