Šta donosi otopljavanje odnosa između Sarajeva i Zagreba?

Bez mnogo pompe u javnosti, pomalo bojažljivo i oprezno, u sedam dana dešavaju se određeni pozitivni tonovi u odnosima između Bosne i Hercegovine i Republike Hrvatske, što je, nažalost, posljednjih godina rijetko bio slučaj.

Piše: Faruk Vele

Tako se predsjednik Republike Hrvatske Zoran Milanović, u društvu s bivšim hrvatskim predsjednikom i velikim prijateljem BiH, Stjepanom Mesićem, u utorak susreo sa predsjedavajućim Doma naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine i liderom Stranke demokratske akcije (SDA) Bakirom Izetbegovićem.

Trending

Građani Vogošće na ulicama: I večeras održali protest, a evo šta traže

Razgovarali su o odnosima između dviju država te bošnjačkog i hrvatskog naroda, saopćio je Ured predsjednika RH.

"Predsjednik Milanović i Izetbegović razgovarali su o odnosima Republike Hrvatske i Bosne i Hercegovine, prije svega o odnosima bošnjačkog i hrvatskog naroda te potrebi poboljšanja odnosa dvaju naroda u skladu s Daytonskim sporazumom", stoji u službenom saopćenju, prenosi Hina.

Bivši predsjednik Stjepan Mesić kazao nam je da zasad ne bi komentirao jučerašnji susret.

Reis u Zagrebu

Također, prošlog petka i reisu-l-ulema Islamske zajednice u BiH dr. Husein ef. Kavazović je, također, boravio u Zagrebu. U Banskim dvorima ga je 24. septembra ugostio predsjednik Vlade Republike Hrvatske Andrej Plenković te su tom prilikom razgovarali o ulozi i poziciji Islamske zajednice u Hrvatskoj.

Mada je riječ o vjerskom velikodostojniku, a ne predstavniku države BiH, sigurno je da se pozicija Islamske zajednice i njezinog vjerskog lidera prepoznaju i poštuju i u regionu. U svakom slučaju i ovakav nastup, ma kako će ga se komentirati, može pomoći spuštanju tenzija, a to je možda u ovom trenutku najvažnije za državu BiH.

"Vidimo da se Hrvatska razvija u jednom dobrom pravcu kada su u pitanju te manjine. Razgovor je bio vrlo iscrpan i dobar. Sastanak je trajao skoro sat vremena. Zahvalili smo premijeru na onome što Hrvatska Vlada čini prema muslimanima u Hrvatskoj. Ovdje je dostignut veliki stepen vjerskih sloboda i ono što uživaju Bošnjaci, dakle muslimani, ali i drugi, rekao je reisu-l-ulema Kavazović.

Kavazović je i pohvalio premijera Plenkovića da su njegove izjave vrlo umjerene, one koje pozivaju na mir, na izgradnju jednog povjerenja među narodima u BiH.

"Premijer je nedvosmisleno ponovio da Hrvatska podržava BiH, njenu cjelovitost, suverenitet i da se on nada da će se ovo što imamo riješiti na najbolji način", izjavio je reis Kavazović nakon sastanka.

Reis Kavazović se tom prilikom posjetio i zagrebačkog nadbiskupa kardinala Josipa Bozanića. Susretu je prisustovao zagrebački muftija, akademik dr. Aziz ef. Hasanović, predsjednik Sabora Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini Safet Softić (treba podsjetiti da je Softić ujedno i potpredsjednik SDA, što, jasno, u ovom kontekstu nije nevažno), predsjednik Sabora Islamske zajednice u Hrvatskoj dr. Mirza Šabić, direktor Uprave za vanjske poslove Rijaseta Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini Razim Čolić, te prečasni Marko Kovač, biskupski vikar za pastoral.

Kako gledati na posljednje tonove u odnosima BiH i Hrvatske?

"Očito je da su se procesi između Zagreba i Sarajeva ubrzali i da je uspostavljen momentum za postizanje sporazuma između Hrvata i Bošnjaka unutar Federacije o budućem modelu izbornog zakonodavstva. Oživljavanjem Füleovog modela predsjednik SDA Bakir Izetbegović stvorio je pretpostavke da se istovremeno riješi nekoliko problema: da novi izborni model izostavi etničke odrednice i osigura provođenje presude iz slučaja 'Seidić- Finci' i drugih presuda Europskog suda za ljudska prava, da se osigura da drugi član Predsjedništva BiH iz Federacije bude izabran iz redova 'manjeg naroda', a da se istovremeno izbjegne apriorna teritorijalizacija 'hrvatske izborne jedinice', čime bi se zapravo stvorilo "pakiranje Herceg-Bosne"", objašnjava za Radiosarajevo.ba ugledni hrvatski politolog i politički analitičar Davor Gjenero.

Hrvatskoj diplomaciji je postalo jasno...

Prema njegovim riječima, ovo nije savršeno rješenje, "ono ne odgovara na ključni problem Bosne i Hercegovine, a to je ostvarivanje prava svih konstitutivnih naroda u drugom entitetu i ne garantira funkcionalnost budućeg Predsjedništva".

"U tom je smislu vjerojatno bolji bio model iz 'Aprilskog paketa', ali danas nije realno očekivati da bi u drugom entitetu bilo moguće prihvaćanje takvog modela. Iako je Hrvatska i u svom "non paperu" zagovara koncept "legitimne reprezentacije", već nekoliko mjeseci je hrvatskoj diplomaciji jasno da taj model nije ostvariv. I Europski i Njemački parlament su ga odbacili, a da ga ne može provesti Hrvatskoj je jasno poručio i političar kojeg u Zagrebu smatraju iskrenim dugogodišnjim prijateljem – novi Visoki predstavnik Christian Schmidt. Valja biti iskren i reći kako koncept "legitimne reprezentacije" izvorno nije projekt Dragana Čovića. Njegov je projekt bio "treći entitet", a "legitimna reprezentacija" je koncept osmišljen u Zagrebu, koji je osigurao da se Čović odrekne ideje o trećem entitetu", objašnjava sagovornik portala Radiosarajevo.ba.

Nadalje, dodaje da se situacija bitno mijenja time što je Bidenova administracija odlučila konsolidirati Balkan i što je formirala timove, između ostaloga i onaj kojeg vodi Matthew Palmer.

"Iz Palmerova intervjua razvidno je da SAD prihvaćaju koncept "Füleova modela", a na domaćim akterima je sada zadatak da i oni stvore povoljne uvjete za provođenje kompromisa", dodao je Gjenero.

Mesić i Islamska zajednica

Prema njegovim riječima, izvrsno je to što je reis Husein ef. Kavazović došao u Zagreb i sastao se s premijerom Plenkovićem i kardinalom Bozanićem.

"Islamska zajednica u Zagrebu uživa visok ugled i poštovanje, pa može biti odlična poveznica Sarajeva i Zagreba. Očito se uključio i stari prijatelj Bosne i Hercegovine, bivši predsjednik Stjepan Mesić, koji je aranžiranjem susreta Bakira Izetbegovića i u hrvatskoj politici najčvršćeg branitelja Čovićeve pozicije, predsjednika Milanovića. Čović je u takvim okolnostima doveden u, ipak, nepovoljnu situaciju i u ovakvim okolnostima ne može primijeniti svoj stari recept – oslanjanje na prijatelja Dodika, na Beograd i na Rusiju. Zato Čović znakovito šuti, što znači da će na kraju prihvatiti kompromisno rješenje. Nakon tog kompromisa stvorili bi se uvjeti za razjašnjavanje situacije: pokazalo bi se da u BiH bolesnik nije Federacija, nego onaj drugi entitet. A nakon toga je moguća politička akcija u odnosu na taj entitet", zaključio je Gjenero.

Mada će uvijek biti različitih komentara, počevši od uobičajenih o tome ko je kome "išao na noge", te kakva će biti posljedica navedenih susreta, u situaciji stalnih napetosti u regiji, pa i otvorenog zveckanja oružjem, bilo kakvi razgovori moraju biti pozdravljeni kao dašak razuma u ovdašnjim politikama.