Slučaj 'spornog' Rječnika: Može li neko biti 'genetski četnik'?

Seljačina, neotesani mladić, obično pravoslavac brđanin, stočar, čobanin, bosanski pravoslavac četničkog porijekla koji je genetski četnik - to je definicija pejorativnog izraza đikan kako je postavlja novi Rječnik bosanskog jezika autora Dževada Jahića. 

Mediji u regiji od jučer bruje o Jahićevom Rječniku, a autor se opravdava tvrdnjom da su na istoj stranici u rječniku navedeni pejorativni izrazi balija i balinkura, no srbijanski mediji na to nisu reagirali. 

''Ovo što se pojavilo po medijima je čisto nerazumijevanje materije. Tačno je da se spominju pogrdne riječi, ali one postoje u jeziku i ja ih nisam izmislio, ja sam ih samo prenio'', rekao je Jahić: 

''Na istoj toj stranici gdje se spominje četnik, stoje i riječi balija, balindura, baliknuša... dakle sve u negativnom značenju. Pa, na osnovu te logike koju sada propagiraju pojedini mediji, ispada da ja mrzim i vlastiti narod'', dodao je Jahić. On napominje da leksikograf kada radi rječnik, on ne izmišlja riječi već daje riječi koje postoje u svijesti govornika toga jezika, a sve riječi iz njegovog rječnika itekako postoje u jeziku i nisu skrivene."

Međutim, malo koji argument može opravdati sintagmu genetski četnik kojom Jahić definira pomenuti izraz. 

Odgovor na ovo daje suradnica portala Radiosarajevo.ba Armina Čerkić, koja je o konstruktu genetski četnik na Facebooku napisala: 

"Implicira se da se fašistička ideologija prenosi genima, i to specifično kod jedne skupine bh. građana. Niti roditelji, niti socijalno okruženje, obrazovanje, vršnjaci nemaju utjecaja na forimiranje stavova i usvajanje ideologija. Umjesto toga imamo bebe četnike, što samo po sebi nosi mnogo gora tumačenja. I treba reagirati".

Još jedan konstrukt je sporan kada Jahić kaže: U svijesti govornika tog naroda. O ovome, Armina Čerkić piše: 

"Što se tiče objašnjenja pojedinih rijeci i referiranja da 'postoje u svijesti bosanskog naroda' pogrešno je jer nije istinito, a s druge strane ponovo se fokusiramo na jednu etničku grupu. Prema ovoj logici isključivo je jezik prilagođen samo jednoj grupi, a ne svim ljudima koji se osjećaju bh. građanima. To me ljuti, jer nam se ponovo oduzima zajednička pripadnost Bosni i Hercegovini jer je jezik jako važan instrument pripadanja."

Armina Čerkić je psihologinja i porodična psihoterapeutkinja, čije autorske tekstove možete čitati na portalu Radiosarajevo.ba 

Pratite forum portala Radiosarajevo.ba - registrirajte se, komentirajte, predlažite teme!