Slučaj Krivaja: Šta se dešava s bivšim bh. gigantom?

"Za sve dobro kriva je Krivaja", glasio je slogan kojim se nekada predstavljala fabrika iz Zavidovića.

Ovo preduzeće bilo je najveći centar drvne industrije u bivšoj Jugoslaviji. Zavidovići su prije rata imali 50 hiljada stanovnika, a 12 hiljada ljudi je radilo u ovoj fabrici, dakle, skoro svaka porodica iz Zavidovića i okolice imala je nekoga ko je radio u Krivaji. Firma je sarađivala sa cijelim svijetom...Europom, Azijom, Afrikom, Amerikom.

Parket koji mnogi još uvijek imaju u svojim domovima napravljen je u Krivaji, regali uz koje su odrastale generacije dolazili su iz Krivaje, zanimljiv je podatak da je Krivaja proizvodila preko milion stolica godišnje. 

Trending

Sestra preminule Džejle Drapić u teškom stanju zbog zuba: 'Liječila se kod istog stomatologa'

Krivaja je osnovana još u doba Austro-Ugarske 1884. godine, a njen razvoj eskalirao je nakon Drugog svjetskog rata. Raditi 70-i i 80-ih godina prošlog stoljeća na ovom mjestu značilo je imati sigurnu egzistenciju (besplatni stanovi za radnike, krediti za kuće, jeftini namještaj za opremanje domaćinstva i solidna plata).

Krajem sedamdesetih do početka devedesetih godina prošlog stoljeća Krivaja je napravila montažni objekat na skoro svakom dijelu planete. U Skoplju, za samo pet mjeseci, je montirano 2060 stanova i 53 drugih objekata. U Turskoj dodatnih 700, i na hiljade kvadratnih metara u Iraku i ostalim dijelovima svijeta.

Nakon rata u BiH i početkom privatizacije sve se promijenilo. Umjesto o uspjesima bh. giganta u medijima se sve češće pričalo o stečaju, prodaji, otpuštanju i protestima radnika.

24.09.20. 17:56

Na prodaju nacionalni spomenik Krivajina Vila u Zavidovićima

Radnici su posljednji put protestovali u februaru ove godine ispred zgrade Vlade FBiH u Sarajevu tražeći isplatu neisplaćenih plata i uvezivanje radnog staža.

Radnici tvrde da njih stotinu ispunjava uslove za penzionisanje, ali zbog neuvezanog staža nisu u mogućnosti ostvariti svoja prava.

Poseban problem imaju nekadašnje radnice 'Krivaje' koje su zbog zakonskih izmjena stekle, a nedugo zatim zbog neuvezivanja staža izgubile pravo za odlazak u penziju.

Od 1.050 radnika nekadašnjeg IP 'Krivaja' u stečaju, koliko ih je ostalo u preduzeću 2014. godine kada je funkcionalne dijelove nekad velike firme kupila Ortačka grupa koja je formirala preduzeće "Krivaja Mobel" , danas ukupno 250 radnika Krivaje i dalje na evidenciji Službe za zapošljavanje čeka rješavanje svog statusa.

Uoči Međunarodnog praznika rada na mail adresu portala Radiosarajevo.ba stigao je snimak na kojem se vidi jedan od pogona Krivaje koji prikazuje svu tugu raspada industrije u Bosni i Hercegovini. 

Pogledajte snimak i prosudite sami.

Nažalost, i Krivaja se pridružila preduzećima kao što su FAMOS, ZORA, Tvornica automobila Sarajevo (TAS), Fabrika Duhana Sarajevo, Soko Mostar... pic.twitter.com/67kq26ctwb

— Radio Sarajevo (@radiosarajevo) May 1, 2023

Povodom snimka i situacije u Krivaji kontaktirali smo stečajnog upravitelja IP Krivaja Hamdiju Muratovića.

"Krivaja je bila simbol bh. industrije, klasična radnička klasa više ne postoji. Pogoni trenutno ne rade, čekamo da se sve riješi sudskim putem. Toliko Vam mogu reći, osjećam se ugroženo i ne mogu govoriti o stanju u pravosuđu. Kontaktirajte njih, oni su nadležni i odlučuju o slučaju Krivaja", rekao je Muratović za portal Radiosarajevo.ba.

Kontaktirali smo i bivše radnike Krivaje (identitet poznat redakciji) koji su nam kazali kako se u Zavidovićima može čuti priča da vlasnici planiraju rasprodati ono što je ostalo od nekadašnjeg giganta.

Ove tvrdnje bilo je lako za provjeriti, naime, Agencija za privatizaciju Federacije Bosne i Hercegovine istakla je oglas, da IP "Krivaja", koja je u stečaju prodaje 309 metara kvadratnih zemljišta, u primorskom mjestu Baošići, opština Herceg Novi u Crnoj Gori i to po početnoj smanjenoj cijeni od 67.687,36 KM. 

Nažalost, Krivaja nije jedina uništena firma u Bosni i Hercegovini. FAMOS, ZORA, Tvornica automobila Sarajevo (TAS), Koksara Lukavac, Bratstvo Novi Travnik, Agrokomerc, Čajavec, Željezara Zenica, Fabrika Duhana Mostar, Fabrika Duhana Sarajevo, Feroelektro, Vitezit, Žica Sarajevo, Soko Mostar, Granit samo su neke od njih.