Sezonski afektivni poremećaj: Kada vrijeme mijenja naša osjećanja i kako se boriti sa depresijom

Na ulicama šuškavo, smeđe lišće podsjeća prolaznike da je stigla jesen.

Mnogi se, nakon godišnjih odmora, vraćaju radnim obavezama. Suncobrane je zamijenila parada kišobrana na ulicama, zrake sunca je zamijenila kiša koja podsjeća da je vrijeme da svoje ljetne stvari zamijenimo toplijom garderobom.

Iako jesen i zima ponekad djeluju idilično na slikama ili u filmovima, stvarnost za mnoge ljude može biti drugačija.

Trending

Intervju | Vedran Đekić: "Esencijalna ljepota glumačke igre je da uči, ali i liječi"

Promjena godišnjih doba često donosi promjene i u nama. Jedna od njih je pojava sezonskog afektivnog poremećaja.

Ovaj poremećaj se još naziva i sezonskom depresijom, a predstavlja pojavu depresivnih epizoda na koje veliki utjecaj imaju godišnje sezone, te smjena istih.

Prema istraživanjima, više od 55 posto Amerikanaca sezonsku depresiju doživljava na početku jeseni i zime, a većina onih koji imaju sezonsku depresiju prvi nestanak simptoma vide sa dolaskom proljeća.

Dijagnoza se uspostavlja ispunjenjem većine simptoma ili nemogućnosti funkcionisanja osobe tokom dana, te kako se osjećate psihički I fizički u svim područjima života.

Za portal Radiosarajevo.ba o ovom poremećaju govorili su iz Fondacije Krila Nade, koja pruža besplatne psihoterapeutske usluge. Ideja o osnivanju Fondacije Wings of Hope nastala je 1994. godine u okviru Kuratorija Memorijalnog Centra Dachau, od strane potomaka nekadašnjih zatvorenika zgroženih ratnim stradanjima djece u Bosni i Hercegovini.

Ideja je ubrzo realizirana u Sarajevu zahvaljujući izuzetnom angažmanu prof. Ejuba Čehića, jednog od osnivača Fondacije Wings of Hope, BiH.

Radiosarajevo.ba: Najčešći simptomi sezonskog afektivnog poremećaja ili sezonske depresije, te koliko ona utiče na kvalitet života osobe?

Fondacija Krila Nade: Međunarodni institut za mentalno zdravlje ističe da je sezonski afektivni poremećaj često praćen osjećajem anksioznosti, praznine, pesimizma, iritantnosti, frustracije, beskorisnosti, manjkom energije i drugim simptomima, koji su prisutni najmanje dvije sedmice. Pojedinac ne mora osjetiti sve navedene simptome, da govorimo o sezonskom afektivnom poremećaju. Sve što narušava dobrobit čovjeka i njegovo blagostanje, automatski utiče i na kvalitetu života, što nas poziva na to da odgovorno pristupimo zaštiti svog mentalnog zdravlja i mogućoj potražnji stručne pomoći.

Radiosarajevo.ba: Ko je podložan SAP-u, te da li postoji određena grupa u populaciji?

Fondacija Krila Nade: Sezonskom afektivnom poremećaju potencijalno su podložni svi ljudi, međutim rizične skupine predstavljaju osobe koje već imaju određene psihološke izazove s kojim se suočavaju poput depresije, anksioznosti, i drugih poteškoća.

Radiosarajevo.ba: Da li postoje tretmani i/ili metode kojima možemo smanjiti simptome?

Fondacija Krila Nade: Tretman za Sezonski afektivni poremećaj, kao i za druge moguće poremećaje je psihoterapija, ako osoba shvati da ne može da se nosi sa simptomima koje osjeća i ako joj je potrebna podrška i pomoć.

Pored psihoterapije, ako to trenutno psihosocijalno stanje osobe zahtjeva, uključuje se i pomoć psihijatra te potencijalno farmakološka terapija. Pored psihoterapije i farmakološke terapije, osoba može pokušati sa provođenjem vremena u prirodi – vitaminom D, socijalnom interakcijom s bliskim osobama ili druge aktivnosti koje je opuštaju, ali uvijek je potrebno naglasiti da osoba ni u kojem slučaju ne treba da trpi bilo kakve poteškoće i da ide preko svojih kapaciteta, nego treba da potraži stručnu pomoć.

Radiosarajevo.ba: Na tržištu u svijetu su se pojavile "sretne lampe" koje daju vid sunčeve svjetlosti i tako potiču dopamin. Da li je to efikasan način za borbu protiv SAP-a?

Fondacija Krila Nade: Sunčevu svjetlost i vitamin D koji je potreban čovjeku, najbolje je dobiti na prirodan način, sigurnim i odgovornim izlaganjem sunčevoj svjetlosti. Iz ugla psihoterapeuta, i naglašavanjem da nismo medicinsko stručno osoblje, uvijek potičemo klijente da sve ono što im je potrebno, ako je to moguće, dobiju na prirodan način. Kao što smo već prethodno naveli, efikasan način borbe protiv sezonskog afektivnog poremećaja, ako je osobi to potrebno, je psihoterapija, pa ako terapeut procjeni zajedno sa klijentom i odlazak psihijatru i uključivanje farmakoterapije.

Sve alternativne lijekove i pomoć treba uzeti s rezervom i naš je savjet uvijek da se ide s
provjerenim, potvrđenim i medicinski odobrenim lijekovima – tretmanima, u suradnji s
odgovarajućim stručnim osobljem.

Radiosarajevo.ba: Kada je vrijeme za medikamentoznu terapiju?

Fondacija Krila Nade: Vrijeme za farmakoterapiju je u onim slučajevima kada psihoterapija dosegne svoj vrhunac, ili ako se radi o psihološkim stanjima u kojima je odmah potrebno uključiti psihijatra. Potrebno je naglasiti da medikamenti imaju svoju značajnu ulogu u dobrobiti pojedinca i njegovom oporavku, te da ne trebaju biti tabu tema, kao ni psihoterapija, ali je potrebno odgovorno i etički pristupati istoj i nikada bez savjeta psihijatra i bez kontrole.

Neodgovorno uzimanje farmakoterapije može imati suprotan efekt, nekada i fatalan za osobu, stoga je uvijek potrebno i više puta naglasiti kako se bilo koji lijek ne može uzimati bez savjeta stručnog medicinskog osoblja.