Sarajlije odale počast ubijenim Prijedorčanima

"Više od 2100 žrtava ubijenih u Prijedoru tokom posljednjeg rata, je ekshumirano, velika većina njih je identificirana, a posmrtni ostaci predati njihovim porodicama. Mi u Institutu za nestale osobe u ovom času tragamo za više od 900 Prijedorčana koji se zasigurno nalaze u najmanje tri velike masovne grobnice i vjerovatno desetinama manjih zajedničkih ili pojedinačnih grobnica", rekao je Amor Mašović, direktor instituta za nestala lica, povodom okupljanja građana sa bijelim trakama u znak spomena na žrtve Prijedora. 

Kampanju Zaustavite negiranje genocida, 'Bijela traka' manifestira se danas, 31. maja, nošenjem bijelih traka na ruci i označavanjem prostora bijelim zastavama, kao što su prije 20 godina morali učiniti građani Prijedora nesrpske nacionalnosti, koji su potom ubijeni, odvedeni u logore ili protjerani.

Podsjetimo,  posljednjeg dana maja 1992. godine, vlasti bosanskih Srba u Prijedoru su putem lokalnog radija naredile nesrpskom stanovništvu da obilježi svoje kuće bijelim zastavama i da pri izlasku iz kuća stave bijele trake oko rukava. Nakon toga u Prijedoru je ubijeno 3173 civila, uključujući 102 djece i 256 žena. U logorima Keraterm, Omarska i Trnopolje je zatočeno 31.000 ljudi i na kraju oko 53.000 opljačkano, poniženo i protjerano. Sva vjerska, kulturna i ekonomska dobra Bošnjaka i Hrvata u opštini Prijedor su totalno uništena.

Dvadeset godina kasnije, gradonačelnik Prijedora Marko Pavić i gradska uprava zabranili su žrtvama ove istrebljivačke kampanje da obilježe stradanje na bilo kojem javnom prostoru u gradu. Opštinske vlasti u Prijedoru do današnjeg dana nisu žrtvama ove genocidne kampanje na bilo koji način odali poštu za patnje kroz koje su prošli. Eksplicitno je zabranjena javna komemoracija za 266 prijedorskih žena i djevojčica ubijenih 1992, a komemoracija je na kraju održana u Beogradu, na Trgu republike, bez ijednog incidenta. 

Akciju je organiziralo nekoliko udruženja i grupa građana, a stotinjak pojedinaca danas se okupilo u Velikom parku u Sarajevu.

"Ono što mene kao osobu i čelnika Instituta za nestale brine jeste današnji odnos ljudi u prijedorskim vlastima koji na svaki način nastoje minimizirati i negirati, sakriti istinu o ratnim događajima u tom gradu - čak i ljudi koji nisu bili involvirani. Ta šutnja prijedorskih vlasti je strašna, to onemogućavanje da žrtve postave običnu spomen ploču u logorima smrti Omarska, Trnopolje, Keraterm...", izjavio je Amor Mašović

"Za mene ovo počelo kada je Refik Hodžić na svom Facebook profilu objavio pismo Accelor Mitala njemu, kao odgovor na njegovo pitanje zbog čega ne dozvoljavaju obilježavanje genocida u logorima Keraterm i Omarska (lokacijama koje danas posjeduje ova multinacionalna kompanija). Kada sam mu se javila, posalo mi je sve materijale i informisao me o kampanji. Markiranje nesrpskog stanovništva bijelim trakama i zastavama karakterisano je kao čin koji je vodio etničkom čišćenju i genocidu u prijedoru. Na današnji dan niko od nas (organizacija koje su učestvovale u kampanji op. rsa) ne želi da prisvaja ovu akciju. Danas smo svi ovdje kao građani i građanke koji, noseći ove trake, ne žele da se poistovjećuju sa onima koji poriču genocid", rekla je Una Bejtović, jedna od aktivistkinja uključenih u kampanju.    

Refik Hodžić: Dan bijelih traka  

Kampanju  Zaustavimo poricanje genocida do sada je podržalo na hiljade ljudi iz više od 40 zemalja širom svijeta.

Građani Sarajeva koji žele danas nositi svoju bijelu traku, te tako odati počast svim žrtvama  etničkog čišćenja, svoju traku mogu preuzeti u prostorijama SARTR-a, YIHR BiH, Direkciji Festivala MESS, EFM Radiju i Kinu Kriterion.

Vezano:
Saša Ilić: Dan kada su potonuli Venecija i Prijedor
Bivši logoraši: Bez prava, zaboravljeni, bolesni
Uprkos zabranama Emir Hožić odao počast žrtvama