Sarajevski zanati: Od njih se može lijepo živjeti

Danas je u sarajevskom Brusa-bezistanu po osmi put otvorena izložba Sarajevski zanati očuvani kroz vijekove na kojoj su predstavljeni radovi sarajevskih zanata kao i dva "živa eksponata".

Udruženje stari zanati Kantona Sarajevo, koje okuplja 270 članova različitih zanimanja, izložbu je organizovalo povodom dana Kantona Sarajevo.

Predstavljeni su zanati koji jednim dijelom simboliziraju Sarajevo, ali koji nažalost izumiru.

"Recesija je pogodila čitav svijet, tako i zanatlije, te je kupovna moć pala i njihov rad je obezvrijednjen skroz. Nema te kupovne moći i protoka kapitala, te se pojedini zanati gase i nestaju", rekao je za Radiosarajevo.ba Mehmed Kalajdžisalihović, predsjednik udruženja stari zanati Kantona Sarajevo.

Otvaranju izložbe prisustvovao je i ministar privrede KS Emir Hrenovica, koji je rekao da su zanati dio tradicije svake zemlje.

"Mi imamo takvo bogatstvo koje se prikaže jednom-dva puta, najviše pet puta godišnje. To je žalosno. Kanton Sarajevo je do sada uložio oko milion maraka nepovratnih sredstava u cilju razvoja zanatstva, ali to nije dovoljno. Treba se cijela sredina i država uključiti u očuvanje i razvoj ovih starih zanata", rekao je ministar Hrenovica.

Naš novinar s Elvedinom Hasanovićem (Foto: Damir Hajdarbašić, Radiosarajevo.ba)

Elvedin Hasanović po zanimanju tapetar, u razgovoru za Radiosarajevo.ba rekao je kako ovaj zanat nije baš onakav kakvim ga drugi vide i da se od njega može pristojno živjeti.

"Ljudi danas završe fakultete pa su bez posla. Ovako, ipak, možeš nešto da skuckaš, da bi se zaradilo za života. Od zanata uvijek ima hljeba", rekao nam je Hasanović koji je ovaj zanat naslijedio od oca koji se tridesetpet godina bavio tapetarijom.

Haris Zec i njegovi proizvodi (Foto: Damir Hajdarbašić)

Haris Zec, tašnarskim zanatom se bavi već trideset godina i kako kaže to je tradicija koja se prenosi sa oca na sina.

"Od ovog zanata se ne može biti bogataš, ali se može lijepo živjeti. Morate ponuditi nešto što je vrlo kvalitetno i mora biti autentičan ručni rad da biste opstali. Zanat je takav da morate napraviti nešto što je estetski lijepo, ali mora imati i upotrebnu vrijednost. U devedeset posto slučajeva stranci su kupci naših proizvoda, jer naši ljudi nemaju dovoljno novaca, a proizvodi su prilično skupi. Radi se sa prirodnom kožom, ručno su rađeni vezovi i to ima svoju cijenu", rekao je Zec za naš portal.