Riječ struke: Kolika je štetnost UV zraka i kako prevenirati oboljenja uzrokovana izlaganjem suncu?

Sunce emituje UV zračenje koje je posebno štetno za kožu tokom cijele godine, a naročito tokom proljeća i ljeta kada su svi izloženiji direktnom suncu.

Stručnjaci savjetuju adekvatnu zaštitu od sunčevih zraka, koja se odnosi na smanjenu izloženost direktnom suncu (ukoliko je to moguće), kao i zaštita nanošenjem kreme sa zaštitnim SPF faktorom. Postoje različite kreme sa SPF faktorom, koje ujedno sadrže filtere protiv UVA i UVB zraka, a posebno ih treba koristiti kad je UV indeks visok.

O štetnosti UV zraka, izloženosti direktnim sunčevim zrakama, prevenciji, kao i mogućim zdravstvenim posljedicama razgovarali smo sa dermatologinjom dr. Tamarom Jovović.

Trending

U Sudu BiH ročište još traje: ‘Osnivali kompanije, udruženja, finansirali političke kampanje'

Radiosarajevo.ba: Kolika je zapravo štetnost UV zraka i izlaganju suncu?

Jovović: Odavno je utvrđena veza između UV zraka i nastanka karcinoma kože, fotostarenja i malignog melanoma. UV zrake dovode do oštećenja DNK, čije posljedice dovode do oštećenja kože i, u konačnici do različitih kožnih bolesti od kojih je maligni melanom najozbiljniji.

Iako se kreme sa zaštitnim faktorom već godinama nalaze na policama apoteka i trgovina, tek u posljednje vrijeme se ističe važnost njihovog korištenja.

26.06.22. 14:25

Kad vas sunce "uhvati": Kako ublažiti opekline od sunca

Podjela sunčevog zračenja

Sunčevo zračenje može se podijeliti prema talasnoj dužini na: vidljivu svijetlost, UV - ultraljubičasto zračenje i IC - infracrveno zračenje.

UV zrake mogu izazvati opekotine, fotostarenje kože, imunosupresiju, alergije na svijetlost, fototoksične reakcije, ali i karcinom kože. UV zračenje obuhvata UVA, UVB I UVC zračenje. UVA zraci su odgovorni za fotostarenje i neželjene reakcije na koži tokom primjene nekih lijekova.

UVB zrake uzrokuju opekotine, pokreću karcinogenezu i doprinose fotostarenju, dok se UVC zračenje apsorbuje u ozonskom omotaču i ne dopire do površine zemlje. Sve češće čujemo o IR zracima koji prodiru kroz sve slojeve kože i dovode do razgradnje kolagena i elastičnih vlakana, a samim tim i preranog starenja kože.

Radiosarajevo.ba: Kolika je važnost korištenja krema sa zaštitnim faktorom?

Jovović: Neophodno je koristiti SPF faktor tokom čitave godine, neovisno da li je dan sunčan ili kišovit. Intenzitet UVA zraka je jednak tokom čitave godine, te iz tog razloga neophodno je koristiti SPF neovisno o godišnjem dobu. To je naročito važno za osobe koje su poslom izložene UV zrakama tokom radnog dana i za njih bi trebalo uvrstiti preglede kože kao obavezan dio sistematskog pregleda.

Kako bi se podigla svijest o važnosti krema sa zaštitnim faktorom, sve više proizvoda koji služe za šminkanje poput pudera i toniranih krema već sadrže zaštitni faktor. Isto tako, SPF faktor sadrže i dnevne hidratatne kreme, labela, kao i kreme koje se nanose prije pudera kao podloga za šminku.

18.06.22. 15:26

Da li se krema za sunčanje od prošle godine može koristiti i ove? Budite oprezni

Šta znače oznake na zaštitnim kremama?

Oznaka SPF na kremama znači zaštitni faktor (Sun Protection Factor), odnosi se samo na UVB filtere i ukazuje koliko dugo će koža biti zaštićena od opekotina izazvanih UVB zracima, nego kad nije namazana. Dobar preparat za zaštitu od sunca treba da štiti i od UVA i IR zraka jer na taj način štitimo kožu od dugoročnih oštećenja. Zaštita od UVA mora iznositi najmanje 1/3 zaštite od UVB.Oznaka dermatološki testirano znači da je djelotvornost i podnošljivost preparata ispitana na ljudskoj koži pod nadzorom stručnjaka.

Zaštita kože od sunca treba da se posmatra kao dio svakodnevne rutinske njege bez razlike u odnosu na godine i pol, a kremu za zaštitu trebamo birati prema tipu kože. Na primjer, za zaštitu kože sklonu alergijama na sunce treba birati hipoalergen proizvod, a za zaštitu nježne dječije kože adekvatnu kremu prilagodjenu dječijem uzrastu.

Radiosarajevo.ba: Koje su posljedice izlaganju suncu? Koliko ljudi se susreće sa zdravstvenim problemima uzorkovanih nedovoljnom zaštitom od sunca?

Jovović: Posljedice mogu biti od crvenila, alergija, fotostarenja do malignog melanoma. Također pacijenti koji imaju neka hronična kožna oboljenja kao što je lupus, rozacea, također mogu razviti pogoršanje osnovne bolesti usljed izlaganja UV zrakama.

Stručnjaci upozoravaju na štetnost UV zraka tokom cijele godine, kao i važnost kontrola, barem jednom godišnje. Ovo je iznimno bitno za sve osobe, a naročito za one sa svjetlijim tenom i koje imaju mnogo mladeža.

Posljedice izlaganja sunčevim zrakama

Koža ima svoje zaštitne mehanizme protiv štetnog dejstva sunčevog zračenja, ali ako je predugo na suncu bez zaštite oni postaju preopterećeni. 

Učestalost melanoma i nemelanomskih karcinoma kože u svijetu je u stalnom porastu. To je posljedica povećanog izlaganja sunčevom zračenju tokom sunčanja na godišnjim odmorima i nezaštićenom boravku na suncu tokom obavljanja poslova na otvorenom i rekreacije. Nažalost svjedoci smo trendova koji promovišu preplanulu kožu kao jedino lijepu kožu.

Radiosarajevo.ba: Da li su osobe sa svjetlijim tenom ili koje imaju više mladeža sklonije obolijevanju. tj. moraju li se dodatno zaštititi i kako?

Jovović: Osobe sa svjetlijim tenom i većim brojem mladeža spadaju u populaciju sa višim rizikom od razvijanja karcinoma kože, ali nažalost osobe koje teže dobivaju opekotine od sunca i brže tamne više se izlažu sunčevim zrakama. U praksi osobe tamnijeg tena razvijaju malignitete kože, budući da se ne štite adekvatno. Svakako preporuka je da sve osobe, naročito one sa većim brojem mladeža barem jednom godišnje obave dermoskopski pregled mladeža", ističe dermatologija.

Trend 'tamne boje kože' i dalje je zastupljen uprkos brojnim studijama koje su potkrijepljene naučnim činjenicama da je solarijum štetan, te da ubrzava proces starenja kože, promjene DNK što u konačnici rezultira povećanjem rizika od obolijevanja od raka kože. U brojnim državama širom svijeta solarij je zabranjen, no to nažalost nije slučaj u Bosni i Hercegovini.

Radiosarajevo.ba: Sve je više zastupljen trend sunčanja u solarijumu? Da li je solarij okidač za oboljenja kože?

Jovović: Za solarij je dokazano da samo jedno izlaganje mlađih osoba od 35 godina, dovodi do povećanog rizika od malignog melanoma za više od 50 posto. U Europskim zemljama odavno je zastupljen zakon da je solarij zabranjen za osobe mlađe od 18 godina, te se mi kao dermatolozi zalažemo za uvođenje istog zakona u FBiH", navodi.

Radiosarajevo.ba: Kada je sunce 'najzdravije'? 

Jovović: Najsigurnije sunce je ujutro i iza 17 sati, jer tada možemo uživati u blagodatima sunca bez velike bojazni da ćemo dobiti opekotine od sunca i samim tim izbjeći štetne posljedice.

23.03.23. 23:15

Čuvar zdravlja: Uz pomoć ovih namirnica podignite nivo vitamina D

Radiosarajevo.ba: Koliko je vitamin D važan za kožu i da li je preporučeno (uz konsultaciju sa doktorom) konzumiranje vitamina D kroz suplemente tokom godine?

Jovović: Nažalost veći broj osoba koje žive u gradskim sredinama imaju deficit vitamina D, te je svakako potrebno uzimati suplementaciju. Međutim, prije korištenja vitamina D potrebno je provjeriti nivo vitamina D u krvi pa tek onda odrediti potrebnu količinu unošenja. Što se tiče izlaganja suncu i proizvodnje vitamina D u tijelu, potrebno je samo desetominutno izlaganje dnevno za normalnu proizvodnju, tako da se to ne moze koristiti kao izgovor za prekomjereno sunčanje.