Razgovor s povodom: Restaurisani heroji NOB-a u Historijskom muzeju

Neriješen pravni status institucija kulture od državnog značaja, neplaćeni računi, izostanak plata, hladni radijatori u cijeloj zgradi, sve to Historijski muzej Bosne i Hercegovine ostavio je po strani i upustio se u projekat modernizacije svoje Umjetničke zbirke koja broji oko 2.500 djela eminentnih bosanskohercegovačkih slikara.

Početak tog poduhvata označit će izložba portreta narodnih heroja i heroina Restauracija u toku, koja će biti otvorena u srijedu, 30. okrobra, a sačinjavaju je slike od kojih su mnoge tek izašle iz restauratorske radionice. Ovi portreti, koje su '40-ih i '50-ih godina radili najcjenjeniji likovni umjetnici naše zemlje, rijetko su izlagani čak i prije rata, jer je Historijski muzej bio više okrenut historiji, a već decenijama nisu ni restaurisani. Posljednji put, portreti narodnih heroja iz zbirke Historijskog muzeja prikazani su javnosti 2008. godine, kada ih je Umjetnička galerija BiH posudila za potrebe svoje izložbe Treasures of Socialism.

U Historijskom muzeju će iste večeri, u 18 sati, biti otvorene tri izložbe, pod zajedničkim nazivom Restauro: pored izložbe Restauracija u toku, publika će moći pogledati i postavke Umjetnost i tehnologija restauracije te Restauracija naslijeđa.

Ovog puta, pred publikom će se naći zbirka portreta narodnih heroja i heroina nastalih između 1948. i 1953. godine, koje su, po narudžbi Historijskog muzeja, radila poznata imena jugoslovenskog slikarstva: Ismet Mujezinović, Vojo Dimitrijević, Ljubo Lah, Mario Mikulić, Hakija Kulenović, Petar Tiješić, Ivo Šeremet, Nada Novaković...

"Ideja je potekla od restauratora Sanjina Lugića, koji je želio pomoći Historijskom muzeju pregledom i dijagnostikom umjetničkih djela u muzejskom fundusu, a potom je i procijenio koliko novca bi trebalo za restauraciju oštećenih umjetnina. On se najprije fokusirao na malu kolekciju narodnih heroja, a nakon toga je sve više posjetilaca Historijskog muzeja željelo vidjeti tu kolekciju, ali i rad restauratora. Iskoristili smo taj interes javnosti i dali mogućnost da ljudi finansiraju restauraciju tih slika", priča za Radiosarajevo.ba kustosica Historijskog muzeja Svjetlana Hadžirović.

Svjetlana Hadžirović, FOTO: Nerma Sofić

Za restauraciju jednog portreta iz ove zbirke potrebno je 400 KM, a cijena je ista jer su sve slike istog formata, naslikane su u istom periodu i istom tehnikom, uljem na platnu. Nakon što se pročulo za ideju restauracije portreta narodnih heroja, pojedinci i različite organizacije počeli su se javljati sa željom da finansiraju restauraciju. Trenutno je završena restauracija osam slika, a dvadesetak ih je na čekanju. Restauraciju slika finansijski mogu podržati svi zainteresovani ljubitelji umjetnosti i kulture.

"Ovo su portreti ljudi čija su imena do prije nekoliko godina nosile naše ulice i škole: Miljenko Cvitković, Marija Bursać, Fadil Jahić Španac, Simo Šolaja, Vahida Maglajlić, Veselin Masleša..." kaže Hadžirović i dodaje da će među izloženim portretima biti i portreti pet žena koje su za svoju hrabrost odlikovane ordenom narodnog heroja.

Orden narodnog heroja ustanovljen je još u toku Drugog svjetskog rata, 1943. godine, ukazom Josipa Broza Tita, a dodjeljivan je onima koji su pokazali nesvakidašnje herojstvo u bitkama. Ovim priznanjem nagrađena su ukupno 1322 borca i borkinje, a među njima je bila 91 žena.

Restauraciju ovih slika do sada su finansijski podržali šefica Ureda Vijeća Evrope u BiH, Mary Ann Hennessy, šef misije OSCE-a u BiH Fletcher Burton, Željko Komšić, Ministarstvo vanjskih poslova BiH, restaurator Sanjin Lugić, Emina Omanović, stručna saradnica za kulturu u kuvajtskoj ambasadi, Ambasada Kuvajta...

Sam muzej nema novaca za restauraciju ovih djela i ona zbog toga godinama nisu restaurisana. Neke od njih oštećene su i gelerima, a ta oštećenja će biti ostavljena kao neki vid poruke: narodni heroji koji su poginuli u Drugom svjetskom ratu uspjeli su biti ponovo ranjeni, u posljednjem ratu u BiH. Ovom restauracijom, slike će biti zaštićene narednih trideset godina.

Projekat restauracije Umjetničke zbirke Historijskog muzeja, kao i projekat pokretanja suvenirnice u holu, koja je često i jedini izvor bilo kakvih finansija Muzeja, pokrenuti su ponajviše zahvaljujući entuzijazmu malog ali hrabrog tima uposlenih, kaže Hadžirović.

"Mi smo prije dvije godine odlučili da se ne predajemo, da radimo što bolje možemo, ne misleći na to kako nećemo dobiti platu. Vjerujemo da se promjena statusa Historijskog muzeja i njegovih uposlenika jednog dana mora promijeniti", zaključuje Hadžirović u razgovoru za naš portal.

U našoj fotogaleriji pogledajte kako teče postavljanje izložbe portreta narodnih heroja u Historijskom muzeju.