Prva transferzala: Šta koči proširenje vitalne ceste u Sarajevu?

Saobraćaj u Sarajevu je već godinama nerješiv problem za kantonalnu vlast, a napretka na izgradnji infrastukture koja bi smanjila gužve na glavnoj cesti dugo vremena jednostavno nema. 

Glavna saobraćajnica u Sarajevu je, tokom određenih dijelova dana, košmar za vozače. Veliki broj automobila, bilo da je riječ o građanima glavnog grada Bosne i Hercegovine ili okolnih mjesta, po sat vremena, ponekad i više, putuje relacijama koje su udaljene manje od deset kilometara. Pri tome, vozači moraju biti oprezni zbog povećanog broja saobraćajnih nesreća, a vrijedi spomenuti i nervozu koja se stvara u ovakvim situacijama. 

Naravno, saobraćajne gužve nisu problem koji je jedinstven za Sarajevo. Glavni gradovi, a to je poseban slučaj za relativno male zemlje, su uvijek u problemima s prijevozom. Prema posljednjem popisu stanovništva u BiH, 2013. godine, Kanton Sarajevo ima 413,5 hiljada stanovnika. Veliki broj ovih građana radi u Sarajevu, te se vozi glavnom saobraćajnicom na dnevnom nivou. Isto tako, treba uračunati i građane obližnjih mjesta, kao što je Istočno Sarajevo, koji također rade u glavnom gradu BiH. 

Trending

Bećiragić nakon poraza od Hrvatske: "Razlika od 13 koševa ništa ne znači u ludnici u Skenderiji"

Kada tome pridodamo i činjenicu da u BiH još uvijek ne postoji kultura carpoolinga (više osoba koje na posao idu u jednom automobilu), sve to zajedno vodi do sljedećeg zaključka - biti vozač u Sarajevu je frustrirajuće iskustvo. Kako bi se sve to olakšalo, bivše i trenutna vlast su sebi zacrtali cilj rasterećenja glavne saobraćajnice. 

Nešto od tog posla je već obavljeno. Radi se na ulazima u Sarajevo s autoputa A1, a dva su izgrađena - u naseljima Stup i Briješće. U izgradnji je i izlaz u naselju Boljakov potok, koji bi se nastavljao na cestu u ulici Džemala Bijedića. Također, na cesti M-5, koja se nalazi u paralelnoj liniji s glavnom saobraćajnicom, urađen je veliki posao proširivanjem na četiri trake kod stadiona Grbavica, te u naselju Kovačići, na putu prema Skenderiji. 

Međutim, najviše 'šteka' na izgradnji ključnih transferzala - nultoj i prvoj. Kako je portal Radiosarajevo.ba već pisao, na nultoj transferzali je veliki problem parking preko puta Parlamenta Bosne i Hercegovine. Iako su radovi, koji su započeti 9. maja, dali nade građanima da će to signalizirati početak širenja ove ključne ceste, ostali su razočarani. Radovi su se dešavali zbog širenja parkinga. 

Prva transferzala ima drugačije probleme. Naime, jedan veliki dio ove ceste je već dugo u planovima za proširenje na četiri trake, po dvije iz oba smjera. Od Ambasade SAD-a pa do raskrsnice kod Željezničke stanice Sarajevo, ova promjena je već urađena. Ono što 'bode oči' mnogih građana Sarajeva je dionica od ove raskrnice pa sve do tunela u naselju Ciglane. 

Naime, odmah preko puta Željezničke stanice nalazi se veliki ograđeni prostor, koji već godinama stoji tako, bez ikakvih radova. Dalje, velike količine 'očišćenog' prostora ljudi koriste za parking, te se tu, očigledno, neće još dugo vremena graditi. Proširenje ove saobraćajnice na četiri trake značilo bi mnogo vozačima, posebno onima koji na svakodnevnoj bazi koriste tunel na Ciglanama i koji dolaze iz naselja Velešići. 

Ovom prilikom, ekipa portala Radiosarajevo.ba kontaktirala je Direkciju za puteve Kantona Sarajevo, kako bi provjerili zbog čega je došlo do zastoja u proširenju ove vitalne ceste. 

"Rješavanje imovinsko-pravnih odnosa predstavlja značajan problem za izvođenje bilo kakvih građevinskih zahvata. To je, također, slučaj i u ovoj konkretnoj situaciji", odgovorili su iz Direkcije za puteve KS. 

Ovdje se, konkretno, misli na nekoliko objekata koji se nalaze pored trenutne ceste, odnosno u ulici Halida Kajtaza. 

Dodali su: "Naime, bez riješenih imovinsko-pravnih odnosa Direkcija za puteve KS nije u mogućnosti ishodovati Odobrenje za građenje, te u skladu s tim nije u mogućnosti niti pristupiti radovima na izgradnji spomenute saobraćajnice na navedenom lokalitetu. Rješavanje imovinsko-pravnih odnosa odvija se izuzetno sporo. Za pojedine nekretnine procesi rješavanja traju već duže od tri godine." 

Kako neslužbeno saznajemo, vlasnicima ovih objekata nuđeno je više stotina hiljada KM da se objekti sruše. Ipak, do dogovora nije došlo. 

"Dakle, radovima na izgradnji Prve transverzale moći će se pristupiti tek kada budu riješeni imovinsko-pravni odnosi i u skladu sa tim ishodovana sva neophodna odobrenja za izvođenje spomenutih radova", rečeno je za naš portal iz Direkcije za puteve KS. 

Za kraj, treba još svakako spomenuti drugi problem s prvom transferzalom. Naime, još nema plana o izgradnji iste u južnom pravcu, odnosno prema Zagrebačkoj ulici. Postojale su određene ideje, ali još nema konkretnih planova. 

Ekipa portala Radiosarajevo.ba kontaktirala je i aktuelnog ministra saobraćaja u Kantonu Sarajevo Adnana Štetu. Do zaključenja ovog teksta, nije bilo njegovog odgovora.