Projekat podrške novinarima u regionu: Bolji uslovi rada za sigurnije medijsko okruženje

Novinari na Zapadnom Balkanu svakodnevno se suočavaju s brojnim izazovima, uključujući uznemiravanje, kampanje klevetanja, političke pritiske i prijetnje po sigurnost. Kako bi se odgovorilo na ove probleme, pokrenut je regionalni program podrške novinarima i medijskim radnicima, s ciljem poboljšanja radnih uslova i jačanja slobode medija.

Jedan od ključnih segmenata ovog programa jeste psihološko savjetovanje koje organizuje Sindikat medija Crne Gore, uz podršku Fojo medijskog instituta. Ove sesije, koje su gotovo uvijek u potpunosti popunjene, predstavljaju značajan korak ka očuvanju mentalnog zdravlja novinara.

Potreba za boljim radnim uslovima

Radni uslovi novinara u regionu su se značajno pogoršali, a pritisci i prijetnje postali su svakodnevica. Dražen Đurašković, stručni saradnik Sindikata medija Crne Gore, naglašava važnost prepoznavanja ovih problema:

Trending

Ori se pjesma BHFanaticosa: Zmajevi će imati veliku podršku u Cazinu

"Čvrsto vjerujemo da istinska sloboda medija zavisi od dobrobiti onih koji ih stvaraju – novinara i medijskih radnika. Nažalost, u Crnoj Gori se ovi profesionalci suočavaju s niskim platama, stalnim pritiscima, napadima i psihološkim opterećenjem. Ključno je da poslodavci prepoznaju i adresiraju ove izazove.”

U saradnji s Fojo institutom, Sindikat medija Crne Gore je pokrenuo pionirski program psihološke podrške, kroz koji je oko stotinu medijskih profesionalaca dobilo priliku za individualno savjetovanje i grupnu podršku. Također su formirane kontakt tačke u redakcijama, a u pripremi je i priručnik o psihološkoj prvoj pomoći.

Instrumenti kojima se sužava prostor za rad slobodnih medija

Leila Bičakčić, direktorica Centra za istraživačko novinarstvo BiH (CIN), naglašava razne instrumente koji služe za suzbijanje prostora za rad slobodnih novinarki, novinara i medija.

"Trenutno vidimo da su na djelu vrlo ozbiljne strategije za sužavanje prostora za rad slobodnih novinara i medija i one se preslikavaju iz zemlje u zemlju. Za Bosnu i Hercegovinu prošlogodišnje usvajanje kriminalizacije klevete značajno je suzilo prostor za kritičko mišljenje, ne samo novinara nego i aktivista u oblasti ljudskih prava. Imamo također najavu Zakona o stranim agentima kao novog oblika sužavanja prostora i potencijalno Medijskog zakona koji predlaže licenciranje novinara.

S druge strane, 'slap' tužbe, tužbe za klevetu, u posljednje vrijeme čak i krivične prijave protiv novinara, značajno onemogućavaju slobodu novinarstva i sužavaju prostor za slobodno novinarstvo. S obzirom da ulivaju, ako ništa drugo, strah kod mladih ljudi da se uključe u novinarstvo, s druge strane otežavaju pristup novinarstvu jer se vrijeme koje bi ljudi mogli da potroše za kvalitetnu novinarsku istragu sada troši po sudovima, pripremama za sudove, rad sa advokatima i slične stvari što zaista nije dio novinarske profesije", poručuje Bičakčić.

Pravo na zaborav kao jedan od instrumenata

"Pravo na zaborav je institut koji postoji već dugi niz godina i uglavnom se odnosio na velike platforme. Međutim, u posljednje vrijeme odnosi se kao neki pristup ljudi o kojima su novinari pisali, a prošli su kroz sudske postupke. Dakle, bili su ili okrivljeni ili osuđeni za krivična djela i nakon određenog vremena ta im se kazna briše iz krivične evidencije. Sa tim zahtjevom oni dolaze prema novinarima i medijima da se takvi tekstovi brišu sa portala, odnosno da se uklanjaju sa interneta. To je novitet ali predstavlja veliku prijetnju s obzirom da ima intenciju da mijenja historiju", ističe direktorica CIN-a BiH, Leila Bičakčić.

"Brisanje članaka u tom smislu nije pravo na zaborav. Ovdje govorimo o stvarnim događajima koji su se desili, bez obzira na krivičnu evidenciju koja je eventualno izbrisana i koja ljudima daje izvjesne pogodnosti nakon rehabilitacije od vršenja krivičnog djela, ali medijski je činjenično tačno bez obzira što se nešto desilo te u tom smislu se ne može koristiti kao legitiman zahtjev. Zbog toga je bitno da se o tome razgovara i zato je bitno da se novinari u cijelom regionu upoznaju sa svojim pravima, a s druge strane da rade protiv prakse kojom bi se išlo u pravcu skidanja tekstova sa portala i platformi generalno. U suportnom, postat ćemo samo privremeni depozitorij određenih članaka koji će se nakon određenog vremena skidati. 

Šta bi to značilo za svjetsku historiju, možemo da sudimo po tome da zločini u Drugom svjetskom ratu o kojima su mediji pisali sada više nisu aktuelni, ljudi su preminuli uglavnom, sada to izbrišemo i da li to znači da se taj događaj nije desio. To je otpilike ekvivalent zahtjeva za brisanje sadržaja sa portala i medija", objašnjava Leila Bičakčić.

Podrška kroz edukaciju i regionalnu saradnju

Pored Crne Gore, program obuhvata i novinare iz Bosne i Hercegovine, Srbije i Kosova, koji su predvodnici promjena u svojim redakcijama. Kroz 16 medijskih lidera, šest webinara, dvije studijske posjete (Stockholm i Beograd), dvije online konferencije i fokus na poboljšanje radnih uslova, ovaj projekat doprinosi stvaranju sigurnijeg medijskog okruženja.

Osnovni ciljevi programa uključuju:

• Osnaživanje zagovaranja za bolje radne uslove novinara.
• Pomoć medijskim kućama u kreiranju politika sigurnosti za zaštitu zaposlenih.
• Izgradnju regionalne mreže za razmjenu ideja i rješenja.

Kroz obuke o mentalnom zdravlju, upravljanju stresom, pravnoj sigurnosti i digitalnoj sigurnosti, program nastoji obuhvatiti sve izazove s kojima se novinari suočavaju, pružajući im alate za sigurniji rad.

Liderstvo i odgovornost u redakcijama

Osim direktne podrške novinarima, poseban segment programa fokusira se na edukaciju medijskih menadžera. Trenerica za liderstvo i bivša šefica Reutersove kancelarije, Ema Tomason, na jednom od webinara je podijelila savjete za unapređenje rada redakcija:

"Dva jednostavna načina na koja medijski menadžeri mogu poboljšati svoje redakcije: slušajte svoj tim i preuzmite odgovornost za svoje greške."

Ovaj program, koji sprovodi Institut za medije Fojo sa svojim partnerima, već 13 mjeseci aktivno radi na jačanju sigurnosti i podrške u medijskom sektoru. Uz nastavak ovih aktivnosti, novinari u regionu mogu očekivati konkretne promjene koje će unaprijediti njihove radne uslove i osigurati profesionalniji i sigurniji ambijent za obavljanje njihovog posla.