BiH / Profesor Marković: Građani su ovisni o automobilima, racionalnije ih koristiti!

06. 02. 2020. u 06:55:00 B. Redžić

Shares: 245

Automobili u Bosni i Hercegovini su problem. Mnogo ih je, stari su i neracionalno ih koristimo. O (ne)racionalnosti korištenja motornih vozila za portal Radiosarajevo.ba je govorio saobraćajni inžinjer profesor doktor Igor Marković.

Za Markovića je nesumnjivo da je veliki broj građana postao ovisan o ovoj vrsti prijevoza.

"Građani Bosne i Hercegovine jesu ovisni o automobilima što potvrđuju i podaci o broju registiranih vozila u Bosni i Hercegovini koji su svake godine veći u odnosu na prethodnu godinu", rekao je.

Ukazao je na zanimljivu činjenicu.

"Ako uzmemo i usporedimo statističke podatke samo za prethodne četiri godine dolazimo do zaključka da se broj registriranih vozila u Bosni i Hercegovini povećava za tri do četiri posto čime dolazi do povećanja stupnja motorizacije, dok istovremeno broj stanovnika u Bosni i Hercegovini opada zbog trenda odlaska mladih osoba iz države što dodatno produbljuje ovu problematiku", istakao je.

Marković je statističkim podacima obrazložio prethodno navedeno kazavši:

"Prateći statističke analize dolazimo do podataka da je broj registriranih vozila u 2015. bio 952.595, u 2016. godini 990.730, u 2017. godini milion i 21.120, u 2018. milion i 64.130 i 2019. godini oko milion i 105.000. To predstavlja godišnji rast registriranih vozila u zadnje četiri godine od 3,8 posto, što znači da se ukupan broj registriranih vozila u zadnje četiri godine u odnosu na 2015. godinu povećao za 15,9 posto. Kako sam već naveo, u Bosni i Hercegovini u zadnjih nekoliko godina je izrazito povećan odljev stanovništva čime su ovi podaci još više poražavajući jer se stupanj motorizacije povećao i za veći postotni iznos u odnosu na povećanje broja vozila. Broj vozila se rapidno povećava dok se broj stanovnika u Bosni i Hercegovini rapidno smanjuje, tako da se približavamo statističkoj brojci od 2,5 stanovnika po jednom registriranom vozilu."

Za našeg sagovornika su ovi podaci potvrda da stanovnici Bosne i Hercegovine jesu ovisni o automobilima. Prema njegovim riječima, to se posebno odnosi na Kanton Sarajevo, Tuzlanski kanton i banjalučku regiju gdje je najveći broj registrovanih automobila.

Igor Marković - undefined

Foto: Privatni album: Igor Marković

Smatra da definicija potrebe za automobilom zavisi od svakog pojedinca jer je, kako je naglasio, teško definirati i razdvojiti stvarnu i opravdanu potrebu za imanjem i korištenjem automobila od one koja nije opravdana.

"Svaki vlasnik ili korisnik automobila će naći opravdanje zbog čega automobil koristi svakodnevno i vrlo rijetko će netko priznati da mu automobil ne treba za njegov stil života i za njegove potrebe. Neosporno je da automobil olakšava način života i zbog toga je vrlo teško naći pravedan i jasan sud o tome treba li nekom automobil ili ne treba za njegova dnevna kretanja."

Iz toga je zaključio da građani, kako je rekao, vrlo često neopravdano koriste automobile, naročito u urbanim sredinama. Ne poriče da neadekvatan javni gradski prijevoz, nedostatak biciklističke infrastrukture i pješačkih staza stvaraju potrebu za korištenjem motornih vozila. Ali:

"Mišljenja sam da se i postojeća infrastruktura, koja služi kao alternativa korištenju automobila, nedovoljno iskorištava i upotrebljava od strane građana bez obzira na njeno trenutno stanje."

Kao prvenstven razlog za, kako je istakao, prekomjereno korištenje automobila je naveo nedostatak saobraćajne kulture, te svijesti o zaštiti okoliša, urbane mobilnosti ličnog zdravlja.

Jedan je od onih koji misle da se automobil u Bosni i Hercegovini posmatra kao statusni simbol, a tek onda kao istinska potreba.

"Poremećene su društvene vrijednosti i građani koji ne koriste automobil za svoja dnevna kretanja i koji se odluče na pješačenje do posla ili na korištenje javnog gradskog prijevoza se smatraju manje vrijednim i manje uspješnim, nažalost", izjavio je profesor doktor Marković za naš portal.

Organizirati korištenje automobila

Tvrdi da su iz dana u dan sve glasniji pozivi na racionalno korištenje automobila. To znači sljedeće:

"Organizaciju putovanja i organizaciju korištenja automobila. Racionalno korištenje vozila bi grubo rečeno mogli definirati kroz vrednovanje potreba i prioriteta vlastitog kretanja i načina života. Dobar dio odgovora na ovo pitanje sam već rekao, a to je da racionalno korištenje automobila povećava razinu ekološke svijesti, prometne kulture, očuvanja zdravlja i naposljetku ima za posljedicu i očuvanje kućnog budžeta. Čovjek treba biti svjestan cijene samog življenja u gradovima i cijene korištenja automobila uzimajući u obzir sve njegove prednosti i nedostatke."

Zato je pozvao društvo da se, kako je naglasio, osvijesti i da više razmišlja o saobraćajnoj kulturi.

"Dobri primjeri su Nizozemska, Japan i skandinavske zemlje koje imaju najveću razinu prometne kulture. Društvo treba iz prometa (korištenja automobila) uzeti samo njegove prednosti, a nedostatke nadomjestiti alternativnim i ekološki prihvatljivim rješenjima (javni gradski prijevoz, biciklizam, pješačenje i slično)", napomenuo je.

Poručio je da građani sa svojim automobilima treba doprinositi statistici na pozitivan, a ne negativan način.

Pješačite pola sata!

Marković je podsjetio da ne postoji potreba za korištenjem automobila za kratke relacije, osim ako je riječ o osobama s poteškoćama u kretanju.

"Ako govorimo o polusatnom pješačenju onda podrazumijevamo udaljenosti od oko dva do 2,5 kilometara. Nekorištenje automobila i pješačenje na takvim udaljenostima ima višestruke prednosti koje se mogu podijeliti na tri kategorije: zdravstvene, ekološke i ekonomske", objasnio je.

Kao zdravstvene prednosti je izdvojio jačanje imunološkog sistema i smanjenje rizika od bolesti dodavši:

"Ako uzmemo polusatno pješačenje kao referencu odlaska i dolaska na posao i s posla ta relacija je dovoljna i zadovoljava potrebe preporučene poludnevne aktivnosti za kretanjem."

Kao ekološke i ekonomske prednosti pješačenja je naveo smanjenje zagađenosti i smanjivanje troškova - ušteda novca.

Također je podsjetio na javni prijevoz i biciklizam koa sredstva mobilnosti. Međutim:

"Ovdje je neizbježno ponovo spomenuti prometnu kulturu koja je nažalost kod naših građana na vrlo niskom nivou s tendencijom potpunog nestajanja. Potrebno je spomenuti i kulturu pješačenja, bicikliranja koja je kod nas nažalost izumrla."

Šta može uraditi vlast?

Profesor doktor Marković je za naš portal na sljedeći način obrazložio kako vlast može doprinijeti da budemo racionalniji u korištenju automobila:

"Glavnina problema se može riješiti kroz zakonodavstvo i svrsishodne mjere koje će omogućiti alternativnim vidovima prijevoza (javni gradski prijevoz, biciklizam, Park & Ride, Car Sharing i slično) da budu konkurentniji i zastupljeniji u našim gradovima. Većina problema koje prouzrokuje masovno korištenje individulanih vozila se može riješiti zakonskim i poticajnim mjerama za alternativne vidove prijevoza."

Vladu Kantona Sarajevo je naveo kao primjerom nekoga ko je poduzeo neke od spomenutih mjera.

"Ako ste pratili u zadnju godinu – dvije vlasti su odlučile uhvatit se u koštac s nekim od problemom zagušenja prometa u gradovima što rezultiralo prihvaćanjem mjera za poboljšanje prometne infrastrukture i pozicioniranjem problema urbane mobilnosti i gradskog prometa na vrh liste prioriteta. Nismo se puno odmakli od mrtve točke, nakon mnogo godina 'guranja problema pod tepih' danas imamo u proceduri, prvi put ikada, Nacrt zakona o javnom prijevozu u Kantonu Sarajevo, Nacrt zakona o cestama Kantona Sarajevo, Centar za upravljanje prometom u gradu Sarajevo je u osnivanju, te na koncu konačno imamo značajna infrastrukturna ulaganja", kazao je.

Prema njegovim riječima, istaknuto je osnovno polazište to jeste riječ je o malim koracima, ali su jedini ispravni način. Ukazao je da se radi o dugotrajnom i teškom procesu za koji je potrebno mnogo vremena da bi se vidjeli rezultati promjena.

"Nažalost, moram reći da smo previše 'spavali' po tom pitanju i da je krajnje vrijeme da vlasti reagiraju jer je trend povećanja broja stanovnika u gradovima i korisnika automobila nezaustavljiv", ponovio je.

U razgovoru je napomenuo da građani, kako je rekao, moraju promijeniti svoj stav prema zagađenosti zraka, klimatskim promjenama, te da moraju shvatiti iznimno ozbiljno emisije koje nastaju korištenjem motornih vozila.

"Temelj gradova takvog društva bi trebao predstavljati koncept urbane mobilnosti i jedan potpuno novi životni stil. Nadležni bi trebali uspostaviti odgovarajuće službe kroz koje će se stručni ljudi baviti ovim i sličnim pitanjima, te na temelju čijeg rada će proizlaziti nova rješenja. Također, vlasti bi trebale što više uključivati i građane u rješavanje ovog sad već gorujućeg problema", izjavio je.

U konačnici je profesor doktor Marković pozvao na zajedničko djelovanje vlasti i građana po ovom pitanju.

"Moramo svi krenuti od sebe da budemo jedinka koja će negativan statistički trend 'loših navika' umanjivati, a ne raditi na njegovom povećanju", zaključio je.

Veliki broj građana bi koristio besplatan javni gradski prijevoz kada je zrak znatno zagađen

Anketno pitanje portala Radiosarajevo.ba je glasilo: Ako bi gradski prijevoz bio besplatan u vrijeme povećane zagađenosti zraka, da li biste prestali koristiti automobil?

Na anketno pitanje je odgovorilo 1.326 čitatelja.

Njih 662 je odgovorilo da bi nastojali što više koristiti gradski prijevoz, 312 bi dalje koristili automobil, 180 već koristi javni gradski prijevoz, dok 172 pješači ili koristi bicikl.

Podsjećamo, Vlada Kantona Sarajevo je odlučila da prilikom proglašenja Uzbune zbog zagađenosti zraka, javni gradski prijevoz bude besplatan.

Rezultati ankete - undefined

FOTO: Radiosarajevo.ba: Rezultati ankete

KOMENTARI (1)