Priznanje Bosanski stećak za doprinos u pamćenju bh. prošlosti

Povodom Dana Arhiva Federacije Bosne i Hercegovine i Međunarodnog dana arhiva, u Sarajevu je danas održana svečana akademija na kojoj su dodijeljena priznanja "Bosanski stećak" i otvorena izložba "Bosna u vrijeme Kulina bana".

Ovogodišnji dobitnici visokog priznanja "Bosanski stećak" su Muzej Franjevačkog samostana Duha svetoga iz Fojnice i književnik Halid Kadrić za njihov doprinos u pamćenju bosanskohercegovačke prošlosti, kao i za afirmaciju BiH.

Priznanje Arhiva Federacije Bosne i Hercegovine u vidu plakete za doprinos razvoju bosanskohercegovačke arhivistike pripalo je arhivistici iz Arhiva Unsko-sanskog kantona Reski Mehdin.

Ceremonija dodjele priznanja Arhiva FBiH održana je u prostorijama Međunarodnog centra za djecu i omladinu u Sarajevu, a priznanja je dobitnicima je u ime premijera Federacije BiH uručio Adamir Jerković, direktor Arhiva FBiH.

Jerković je istakao da će Arhiv FBiH ovakvim manifestacijama nastaviti podsjećati na nastanak i postojanje BiH.

"To je potrebno državi BiH. Malo je ovakvih manifestacija gdje se vidi država BiH. Mi kao Arhiv FBiH ćemo nastaviti da njegujemo te tradicije. Ove godine smo dodijelili nagradu 'Bosanski stećak' i jedan od nagrađenih kolektiva je Muzej franjevačkog samostana u Fojnici. Nagradili smo franjevce zbog toga što oni vrijedno skupljaju historiju BiH", rekao je Jerković.

Književniku Kadriću, dodao je Jerković, dodijeljeno je priznanje zbog pisanja o vremenima kojih se, kako je kazao, "moramo sjećati da bismo pisali budućnost". 

Fra Janjko Ljubos iz Muzeja Franjevačkog samostana Duha svetoga iz Fojnice istakao je da se Muzej u Fojnici krije veliko bogatstvo koje još uvijek nije istraženo.

"Zahvaljajući arhivima u BiH, pogotovo državnom arhivu u Sarajevu, mi smo tu građu sredili. Ona je sada dostupna istražiteljima i onima koji se bave tim poslom. Ima još posla. Najbolje je doći u Fojnicu i to vidjeti", rekao je fra Janjko Ljubos.

Književnik Halid Kadrić istakao je da je arhiv riznica naslijeđa, znanja i iskustva te da su njegovi artikli i eksponati trajni izvori s kojih se proučava prošlost radi napredovaja u sadašnjosti i budućnosti.

"Napisao sam obimne historijske romane, neke čak i od po nekoliko hiljada stranica i vremenskim tokom od dva stoljeća, pa se može postaviti pitanje bi li to bilo moguće bez vraćanja i dubokog zalaženja u prošlost i korištenje historijskih izvora, a njih baštini i čuva arhiv", kazao je Kadrić.

U drugom dijelu programa otvorena je izložba "Bosna u vrijeme Kulina bana", autora Admira Hadrovića, na kojoj je izloženo 16 eksponata u vidu tekstova i kopija nekih od najvažnijih dokumenata iz vremena srednjovjekovne bosanske države.