Prijeti li nam stagflacija i kakve su moguće posljedice po BiH?

Nouriel Roubini, profesor ekonomije Univerziteta u New Yorku koji je još 2008. godine predvidio krah tržišta nekretnina i globalnu ekonomsku krizu, sada međunarodnu javnost upozorava na novu opasnost - globalnu stagflaciju.

Riječ "stagflacija" nastala je spajanjem riječi "stagnacija" i "inflacija".

Piše: Faruk Vele

Trending

Danas izricanje presude Savi Marinkoviću i Aleksandru Macanu za ubistvo sarajevskih policajaca

Autori to stanje opisuju kao "savršenu harmoniju loših vijesti u nacionalnoj ekonomiji" - visoka nezaposlenost, spor privredni rast i visoka inflacija.
Poznati profesor objašnjava da je to i stanje kada BDP pada ili stagnira, dok istovremeno cijene značajno rastu. Poznato?

Veli i da je takva situacija sada "vrlo vjerovatna".

"Kratkoročni uticaj rata na finansijsko tržište je već jasan. U okolnostima ogromnog stagflatornog šoka, koji povećava stepen rizika, cijene globalnih dionica će se vjerovatno pomjeriti iz zone trenutne korekcije (minus 10 posto) na teritoriju tržišta "medvjeda", uz pad cijena od 20 ili više procenata (medvjed je simbol za tržište koje pada)", rekao je Roubini.

Ekonomske i finansijske posljedice rata i stagflatorni šok će, naravno, biti najveći u Rusiji i Ukrajini, a zatim u Evropskoj uniji (EU) zbog njene velike zavisnosti od ruskog gasa. Ali čak će i SAD patiti, ocijenio je poznati profesor.

Poznati ekonomski analitičari za portal Radiosarajevo.ba govore o tome šta je stagflacija i kakve posljedice može ostaviti na Bosnu i Hercegovinu.

Zaustaviti divljanje cijena

Ekonomski analitičar Faruk Hadžić ističe da je u pitanju sasvim izvjesna mogućnost, "ukoliko se ovaj rast cijena ne zaustavi".

"Naime, u pitanju je pojava kada u isto vrijeme imamo visok nivo inflacije i stagnaciju - pad ekonomske aktivnosti, drugim riječima recesiju. Obično do stagflacije dolazi kao posljedica energetskog šoka, poput ovoga što sada svjedočimo, gdje visok nivo cijena energenata dovodi do viših troškova poslovanja preduzeća, ali i izdataka stanovništva. U prilog ne ide ni činjenica da je do inflacije došlo zbog snažnog paketa pomoći mnogih država u toku pandemije COVID-19, jer se ponuda nije prilagodila rastućoj potražnji", kaže Hadžić za portal Radiosarajevo.ba.

Visok nivo cijena će dovesti do manje potrošnje, zbog ograničenog kućnog budžeta, u drugim sektorima, što će smanjiti prihode preduzeća, ali i povećati troškove, prije svega kada mnogi radnici budu tražili veće plate zbog inflacije.

"U tom slučaju, možemo očekivati ulazak u novu recesiju, gdje će mjere za borbu biti nešto drugačije nego na početku pandemije COVID-19, zbog različitih uzroka krize, tako da ove dvije krize ne možemo posmatrati iz iste perspektive. Bosna i Hercegovina je tu ranjiva, jer su nam mogućnosti i instrumenti ograničeni u odnosu na prethodni slučaj, te zbog toga mnogi ekonomisti zagovaraju, s čime se i ja slažem, da se utječe maksimalno na očuvanje nivoa cijena energenata, da se cijene brane, čak ako je potrebno i da se ukinu svi nameti recimo na gorivo, ali i da se poveća neoporezivi dio plata, čime bi se smanjio pritisak radnika da traže veće plate od poslodavaca", naveo je Hadžić.

...  / Analitičari upozoravaju: Neminovna poskupljenja cijena hrane, plina, el. energije…

"Sve više se priča o stagflaciji, i to iz opravdanih razloga - inflacija, kriza u Ukrajini, posljedično energetska kriza itd. - kombinacija ovih faktora ima izuzetan uticaj na globalnu ponudu. Za razliku od COVID-19 krize kada smo imali paralizovanu potražnju, sada je problem u ponudi odnosno privredi koja trpi niz negativnih posljedica postojećih kriza. Stagflacija podrazumijeva stanje inflacije, ali bez ekspanzije. To znači manje ekonomskog rasta, a više rasta cjenovnog indeksa", dodaje ekonomski analitičar Admir Čavalić.

Posljedice po BiH

Prema njegovim riječima, još uvijek je pitanje da li ćemo imati stagflaciju ili recesiju.

"Naravno, moguće je izbjeći navedeno, i to kroz smanjivanje fiskalnog opterećenja, ali i socijalnu podršku najugroženijim. Upravo navedeno se i preporučuje za BiH - počev od privremenog ukidanja akciza na naftu i naftne derivate pa sve do sistema robnih rezervi/interventnih nabavki u funkciji zaštite najugroženijih. Previše je nepoznatih varijabli da bi se dala konačna prognoza u vezi ekonomskih dešavanja za narednih par mjeseci. Zbog sankcija prognoze se mijenjaju iz sedmice u sedmicu“, dodao je.

Kakvi su mogući utjecaji na BiH?

"Kada je riječ o uticaju stagflacije na BiH, onda to znači dodatni rast cijena finalnih proizvoda i usluga, ali bez ekonomskog rasta (kao prošle godine) tj. bez rasta zaposlenosti, plata, izvoza, industrijske proizvodnje i drugih ekonomskih indikatora", objašnjava Čavalić.

Hadžić na kraju dodaje da "još uvijek nismo došli u drugu fazu inflacijskog udara".

"Ali, nismo ni daleko od nje, te zbog toga država treba na svaki mogući način djelovati preventivno kroz budžete, fiskanu politiku i politiku dohotka u kratkome roku, a u narednom periodu kroz jačanje proizvodnje i ponude na tržištu", zaključio je Faruk Hadžić.