Priče iz čekaonice: U kakvim uslovima se rađaju bh. mališani (FOTO)

Nakon svijesti o činjenici drugog stanja, san svake majke je na svijet donijeti živo i zdravo novorođenče. U našoj prethodnoj Priči iz čekaonice, ponukani mostarskim slučajem, pitali smo se zašto je u jednom porodilištu od početka godine umrlo deset beba. Odgovor od direktora Sveučilišne bolnice Mostar, Ante Kvesića smo dobili – "takvi slučajevi jednostavno se dešavaju".

Smatrajući da bosanskohercegovački mališani zaslužuju više, istraživali smo u kakvim uslovima na svijet dolaze naša novorođenčad i kakva je neonatalna njega u Bosni i Hercegovini. Za ovu Priču iz čekaonice posjetili smo Kantonalnu bolnicu Zenica i u Javnu zdravstvenu ustanovu Bolnica Istočno Sarajevo. U ove dvije zdravstvene ustanove kazali su nam da nerijetko imaju slučaje prijevremenog rođenja djece. Istaknuli su također da se preventivom i urednim praćenjem trudnoće može izbjeći porođaj prije kraja 37. sedmice trudnoće. Na ovogodišnjem obilježavanju Međunarodnog dana svjesnosti o prijevremenom rođenju djece, 17. novembra rečeno je da je to globalan problem, koji uzrokuje i veliku smrtnost novorođenčadi ili djece starosti do godinu dana, ali da, nažalost, nije isto ako se dijete ranije rodi u bogatoj ili u zemlji u razvoju.

"U početku žarko želimo da tzv. nedonošče preživi, a kasnije, ako ostane u životu, njegovo je liječenje dugotrajno i zahtjevno. Rađa se sa svim nerazvijenim organima, ali pošto su mozak i pluća najvažniji, u procesu liječenja tome pridajemo najveću pažnju, a bolnicu ne mogu napustiti ako im je težina manja od 2.500 grama. To može potrajati i do dva ili tri mjeseca, jer se neka djeca rađaju s vrlo malom težinom, npr. 800 grama", izjavila je Fahrija Skokić, pomoćnica direktora za medicinske poslove Univerzitetskog kliničkog centra Tuzla.

Doktori su generalnog mišljenja da je prevencija najvažnija mjera, te da je također važno odlučiti se i pripremiti za trudnoću. Uzroci prijevremono rođene djece su različiti, ali među čisetima javljaju se prekomjerna težina majki, slaba cirkulacija, ili pušenje. Majke treba educirati i savjetovati, a redovno trebaju ići na ginekološke preglede, te kontrolirati pritisak i šećer u krvi. Ukoliko imaju infekcije, trebaju ih izliječiti. Prerano rođena djeca nerijetko se rađaju zato jer majke imaju problema, naglasila je doktorica Skokić.

Odgovornosti doktora neonatologa su, između ostalog, provjera generalnog stanja novorođenčeta, provjera postojanja urođenih mana, disajnih problema, infekcija, te koordinacija određenog tipa zdravstvene zaštite.

Kako se rađaju bebe u Zenici?

Odjeljenje za neonatologiju Kantonalne bolnice Zenica se sastoji iz dva djela. Prvi je Odsjek za zdravu novorođenčad gdje je na snazi "rooming in" - smještaj novorođenčeta uz majku tokom 24 sata, a gdje se tokom boravka na odjelu majkama pružaju informacije o prednostima dojenja. Ugrožena novorođenčad, odnosno ona koja zahtijevaju pojačanu skrb u odnosu na zdravu novorođenčad smještaju se na Odsjek za patologiju novorođenčadi. Najčešći uzroci razlozi zbrinjavanja novorođenčadi na odsjeku patologije su: prijevremeno rođena djeca, rane neonatalne infekcije, patološke hiperbilirubinemije, kongenitalne malformacije itd.

"Na odjelu za trudnice i porode Kantonalne bolnice Zenica se nalazi predrađaona sa šest kreveta gdje se trudnice pripremaju za porod dok se sam akt rađanja obavlja na četiri rađaonska kreveta od kojih je jedan pripremljen i za prisustvo supružnika na porodu. Na odjelu se obavi oko 3100 poroda godišnje od čega se njih oko 30% dovrši carskim rezom. Poslijeporođajna njega porodilja obavlja se na odjelu za puerperij sa smještajnim kapacitetom od 29 kreveta, a u bolesničkim sobama se nalaze i mali krevetići za bebe te je tako organizovan 24 satni boravak majke uz dijete po sostemo 'Rooming In' Baby friendly", rekao je za portal Radiosarajevo.ba Nihad Ribić, šef porođajnog odjela Kantonalne bolnice Zenica.

Podsjećanja radi, na porođajnom odjelu Kantonalne bolnice Zenica u augustu mjesecu ove godine preminula je 25-godišnja H. A. iz Žepča i jedna njena beba, dok je druga beba preživjela. Prema rezultatima Kantonalnog tužilaštva Zeničko-dobojskog kantona, mikroskopski nalaz koji je utvrđen pregledom organa preminule majke najvjerovatnije pokazuje da se radi o zatajenju srca i pluća uslijed embolije pluća koja se razvila u toku poroda i nakon poroda. Za novorođenče je, pak, utvrđeno da je u pitanju zatajenje srca i pluća izazvano asfikcijom i nedostatkom kisika.

Ovaj slučaj na Porođajnom odjelu Službe za ženske bolesti, perinatologiju i neonatologiju Kantonalne bolnice Zenica, dr. Ribić nije želio komentirati. Kao i njegov kolega iz mostarske bolnice, smatra da ne postoji porodilište u kojem se ne dešavaju slučajevi da neka beba izgubi životnu bitku. Međutim, mišljenja je da treba poduzeti sve mjere kako do toga ne bi došlo. Dr. Ribića smo pitali o mogućoj pojavi opasnih bakterija na Porođajnom odjelu, te kako reagirati u tom slučaju.

"Slučaj pojave bakterije u našoj bolnici, odnosno na našem odjelu, do sada nismo imali, a ako me pitate za bakteriju klebsiella koja je izazvala smrt kod beba u Mostaru, vjerujem da je sve urađeno da do toga ne bi došlo. Svaki čovjek u organizmu ima razvijene viruse i bakterije, a razlika je kako se individualno borimo protiv toga i na koji način se to razvija u organizmu. Uslovi na našem Porođajnom odjelu su dobri, bebama smo pružili svu njegu koja im je potrebna - i majkama također. U ovom trenutku jedino nam je potreban aparat za ultrazvuk, ali se nadamo da ćemo određenim donacijama i sredstvima uspjeti obezbijediti", rekao je dr. Ribić.

Kako se rađaju bebe u Istočnom Sarajevu?

U porođajnoj sali JZU Bolnica Istočno Sarajevo postoje dva kreveta za porodilje, a prema riječima dr. Siniše Zubića, šefa Ginekološko-akušerskog odjeljenja, bebe i majke imaju svu potrebnu njegu koja im je potrebna.

"U našoj bolnici nikada nismo imali infekciju koja je iziskivala da se porodilište zatvori, jer imamo redovne sanitetske preglede (svakih 6 mjeseci) kako osoblja, tako i svih prostorija. Ne postoji porodilište u kojem se nekada nije desila neka infekcija, jer imate porodilje koje imaju izražen sekret, a do komplikacija pogotovo može doći ako se radi o vaginalnom porodu", kaže dr. Zubić.

Inače, na Ginekološko-akušerskom odjelu Bolnice Istočno Sarajevo, radi 6 ginekologa od kojih je troje subspecijalista za onkologiju, perinatologiju i sterilitet s fertilitetom. Odjeljenje raspolaže porođajnom salom, operacionom salom, prijemnom ambulantom, ultrazvučnim kabinetom, intenzivnom njegom, te sa osam bolesničkih soba.

Doktor Zubić kaže da se godišnje na ovom odjelu rodi oko 500 beba. Ovaj broj mogao bi biti i veći, ali naš sugovornik napominje da se neke od porodilja odlučuju da rode u porodilištima u Sarajevu.

Zastarjela tehnika, opasni aparati

U javnosti se posljednjih dana saznalo da je nekoliko prijevremeno rođenih beba transportirano iz Banja Luke u Beograd zbog nečistoće u aparatima za disanje u banjalučkoj Univerzitetskoj bolnici - Kliničkom centru, koja nema novca za održavanje aparata. U aparatima koji se koriste kao zamjena za pluća kod prijevremeno rođene djece, pronađeno je ulje nepoznatog porijekla. Još uvijek nije poznato koliko dugo je ulje prisutno u sistemu vazduha i da li su prevremeno rođena deca udisala ulje.

"Ispitivanjem kvaliteta komprimovanog vazduha utvrdili smo da je 3. decembra došlo do promjene kvaliteta vazduha u sistemu za proizvodnju i distribuciju komprimovanog vazduha, koji se koristi u zbrinjavanju vitalno ugroženih pacijenata", saopćili su iz banjalučkog Kliničkog centra.

Podsjećanja radi, prije samo nekoliko godina, na staroj porođajnoj klinici u Sarajevu desilo se deset slučajeva u kojima su novorođenčad koja su bila u inkubatorima zadobile opekotine.

U medicinskih objektima širom BiH ukupno se nalazi deset aparata za koje od prošle godine postoji zakonska obaveza testiranja. Za njihovu provjeru Institut za mjeriteljstvo BiH odabrao je laboratoriju Verlab iz Sarajeva.

Nedavno su u BiH detektirana dva inkubatora u kojima je temperatura, umjesto dozvoljenih 38 stepeni, bila skoro 50, izjavio je za Radiosarajevo.ba direktor laboratorije Verlab.

Iako nije rečeno u kojim su medicinskim ustanovama pronađeni ovi inkubatori, potvrđeno je da su smjesta ukloneni iz funkcije.

Tekst je nastao u suradnji s projektom Otkucaji.net.  Fondacija Dokukino je na Otkucaji.netsakupila na stotine svjedočanstava o kvalitetu našeg zdravstvenog sustava. Na taj način, uz podršku Fonda otvoreno društvo Bosna i Hercegovina i u partnerstvu s Radiosarajevo.ba, grade zdrav sistem za zdravu zajednicu.

Koliko vi čekate na pregled? Podijelite svoju priču na Otkucaji.net ili pišite redakciji portala Radiosarajevo.ba.