Pravoslavni vjernici danas obilježavaju Veliki petak

Pravoslavni vjernici danas obilježavaju Veliki petak, dan koji simbolizira stradanje Isusa Krista i njegovo raspeće na krstu na Golgoti.

To je dan najveće krišćanske žalosti, posljednji u nedjelji Stradanja, tokom koga ne zvone crkvena zvona, posti se i farbaju uskrsna jaja.

Na Veliki petak, Isus je odveden iz kuće prvosveštenika Kajafe kod rimskog prokuratora Pontija Pilata, koji ga je osudio da bude raspet na krstu.

Trending

Heroji.ba: Online mapa i registar šehida i poginulih branitelja dostupni javnosti

Pošto je to za kršćane dan velike žalosti, on se obilježava strogim postom, uzdržavanjem od bilo kakvog veselja i proslava, a također u narodnoj tradiciji je da se tog dana ne rade poslovi u polju i u kući.

Od Velikog četvrtka do Uskrsa ne oglašavaju se zvona na crkvama, jer su ona u pravoslavnoj crkvi znak radosti.

Običaj farbanja jaja datira iz 12. stoljeća, a na našem podneblju ga je, najverovatnije uvela crkva, u 16. stoljeću.

Da su se jaja ukrašavala u tom razdoblju, potvrđuju i turski izvori koji bilježe obavezu, da se spahiji, povodom kršćanskog Uskrsa, donese na dar tri, pet ili 10 uskrsnih jaja.

Veliki petak je dan žalosti, ali i uvod i priprema za najveći i najrodosniji praznik - Uskrs.

U nekim krajevima se zato danas pali vatra da bi svo zlo izgorilo, a i post na vodi nosi pročišćenje kako bi duša i tijelo bili dostojni žrtve Kristove, čije se toliko stradanje, samo uskrsnućem moglo nagraditi.