Postoji li kontrola: Kako i kome se dodjeluju sredstva iz državnog budžeta

Naša država izdvaja značajna sredstva iz javnog budžeta za finansiranje rada udruženja i fondacija, od općinskog do državnog nivoa. U bazi podataka na stranici Ministarstva pravde BiH nalazi se čak 24.953 organizacija civilnog društva, od kojih se procjenjuje da je 13.955 njih aktivno.

Trenutni sistem finansiranja udruženja i fondacija u BiH nije u potpunosti transparentan niti efektivan, što potvrđuju i podaci koje je prikupio Centar za promociju civilnog društva (CPCD). Danas su održana dva panela. Tema prvog bila je "Finansiranje OCD iz sredstava javnih budžeta - 'Transparentno ili providno?', a tema drugog panela bila je "Opstanak OCD u BiH".

Netransparentnost u dodjeli sredstava

Omir Tufo, projekt menadžer Centra za promociju civilnog društva (CPCD) istaknuo je da je cilj današnje konferencije da se pozovu vlasti da se uspostavi sistem, da se zna kome se dodjeljuju sredstva, koji su efekti postignuti, da postoji uzajamna koordinacija i da nevladine organizacije u saradnji s vlastima rade na izgradnji sistema.

"Centar za promociju civilnog društva već 20-ak godina radi na stvaranju i kreiranju poticajnog ambijenta za razvoj civilnog društva i nevladinih organizacija. Ono što se uočava od samog početka je netransparentnost u dodjeli sredstava. Nevladine organizacije za svoje aktivnosti prvenstveno su usmjerene da dobiju sredstva iz državnih budžeta, a netransparentnost u toj dodjeli i usmjeravanje ka nečemu što nije javni interes, nešto što nije u skladu sa strateškim planovima, dovodi do toga da se sredstva rasipaju na način da se ne postiže efekat koji bi trebao da bude, a to je rješavanje pitanja, da li ciljnih grupa zbog kojih su osnovane, ili građana, koji to ne osjete na poboljšanju životnog standarda.

Mi smo uradili dva vrlo kvalitetna istraživanja, 2010. i 2012. godine i ustanovoljeno je da se sa svih nivoa u Bosni i Hercegovini izdvaja cirka 100 miliona KM i taj iznos je u padu. Ne možemo špekulisati koliko je bilo u prošloj godini. Mi čak i za 2016. godinu nismo uspjeli sakupiti podatke za sve nivoe vlasti, odnosno dobili smo samo 50 posto podataka. I to nam ne daje mogućnost da damo 100 posto tačne podatke, nego samo neke procjene. Taj iznos je definitivno u padu, a ono za što se mi zalažemo je da ta dodjela mora biti transparentna, mora biti u svakom slučaju kroz proces monitoringa i evaluacije biti usmjerena ka onom cilju koji jeste u skladu s javnim interesom i mora se postizati efekat od kojeg će javnost vidjeti konkretne rezultate. Da li kompletno građanstvo ili određene ciljne grupe.

Jedan od zahtjeva ove konferencije je da ta sredstva koja se dodjeljuju putem grantova od općine do državnog nivoa moraju biti kao informacija dostupni javnosti. Sredstva u budžetu su sredstva svih nas koji plaćamo poreze i moramo imati tu informaciju. Na web stranicama svih institucija koje dodjeljuju sredstva moraju biti dostupne informacije kome su dodijeljena sredstva. To je nažalost trenutno misaona imenica.

Isto tako sistem se mora urediti na način da postoji međusobna koordinacija, jer imamo mnogo nevladinih organizacija, pogotovo onih koje su bliske vladajućim političkim partijama, koje na više nivoa za iste aktivnosti uzimaju pare. Dakle mogu dobiti od općine, kantona, entiteta i države novce za iste projekte, a to je zloupotreba i trenutno ne postoji sistem koji to može spriječiti. Da ne govorim da ministri po diskrecionom pravu mogu dodijeliti enormna sredstva za nekoga samo zato što mu se sviđa.

Za većinu tih sredstva se ne traže izvještaji uopće. Putem ove konferencije želimo poslati poruku da tražimo da se uspostavi sistem, da se zna kome se dodjeljuju sredstva, koji su efekti postignuti, da postoji uzajamna koordinacija i da nevladine organizacije u saradnji s vlastima rade na izgradnji sistema. Mnogo nevladinih organizacija u BiH radi temeljito svoj posao, rade posao na način da i sa minimalnim sredstvima postižu zavidne efekte i nema sumnje da ćemo mi dobiti podršku od velikog broja tih organizacija koje imaju problem sa svojom održivošću, odnosno opstankom. U posljednje dvije do tri godine od ukupno 24.000 organizacija dosta ih je prestalo s radom zbog nemogućnosti da dođu do bilo kakvih sredstava. Prema podacima od 24.000 registrovanih organizacija radi 14.000. Sve je manje organizacija koje prijavljuju aktivnosti, a razlog je što ne mogu doći do sredstava", rekao je Tufo.

Donatori važniji od građana

Jedan od učesnika konferencije bio je i socijalni psiholog Srđan Puhalo, koji kaže da je jedan od najvećih problema civilnog društva to što su donatori postali važniji od građana.

"Ja prije svega mislim da kada govorimo o civilnom društvu, da je to jedan od najtransparentnijih segemenata bh. društva. Moramo naravno imati na umu da imamo taj neki provladin i nevladin civilni sektor. Tu postoji neka razlika između te dvije grupe civilnog sektora. Ovi koji dobijaju novac od stranih donatara više kritikuju vlast i nastoje nešto promijeniti unutar društva, a ovi koji dobijaju novac od javnog sektora, tu imamo paradoks da su oni čuvari ovog sistema. Ne govorimo samo o transparentnosti novca, nego i o politici koju oni zastupaju. Ta politika je vrlo često na strani vlasti. Zanimljivo je da su oni na pravoj strani i kada se promijeni vlast.

Mislim da je danas ključ problema civilnog sektora što su nam važniji donatori nego građani i da civilni sektor nema toliki utjecaj i legitimitet među građanima, a upravo zbog toga što se ne bavi problemima građana, nego problemima donatora. To je ono što meni smeta kod civilnog sektora i mislim da će morati doći do drastičnih rezova u radu civilnih sektora u BiH, jer čini mi se da je sve manje novca od stranih donatora, da javne ustanove i vlast dobro vode računa kome daju novac i jasno znaju šta očekuju od tog novca. Jedini pravi način je traženje legitimiteta od strane građana, a to znači rješavanje problema građana, a to znači da idu odozdo prema gore, a ne odozgo prema dole", istaknuo je Puhalo.

Džeraldina Marijanović, uposlenica Federalnog ministarstva obrazovanja i nauke došla je ispred ovog ministarstva kako bi pružila podršku naporima Centra za promociju civilnog društva u rješavanju problema finansiranja nevladinih organizacija iz državnih budžeta.

"Došli smo da damo podršku CPCD-u i da kažemo da Federalno ministarstvo obrazovanja i nauke svake godine izdvaja određena sredstva i potiče civilno društvo. Želimo i danas dati doprinos kako bi što više novca iz budžeta Federacije BiH išlo ovom sektoru. S obzirom na to da sam dugo vremena nakon rata bila u nevladinom sektoru bila mi je želja da radim u državnim institucijama i kažem koliko je nevladin sektor uradio na onim poljima na kojima bi trebala država. Mislim da se sredstva izdvajaju, ali to nije dovoljno. Federalno ministarstvo obrazovanja i nauke po javnom pozivu daje određena sredstva za finansiranje civilnog društva i udruženja u BiH. Mi svake godine imamo javne pozive, ali uvijek i tražimo da vidimo na šta su ta sredstva utrošena", rekla je Marijanović.