Planina u srcu Hercegovine mogla bi postati svjetska alpinistička destinacija

Istočno od Mostara smještena je krečnjačka hercegovačka planina Velež, koja je ime dobila po bogu Velesu iz slavenske mitologije. Na njoj raste nekoliko endemskih vrsta koje ne rastu nigdje drugo, a istovremeno krije i historijske znamenitosti poput nekropola stećaka koje svjedoče o dugom kontinuitetu prisutnosti ljudi u blizini ove planine.

Ova stjenovita planina idealna je za ljubitelje alpinizma, stoga se grupa entuzijazista odlučila upravo Velež promovirati kao svjetsku alpinističku destinaciju kroz projekt "Srce Veleža".

"Ideju je pokrenuo naš ponajbolji alpinist Armin Gazić, koji je zajedno sa svojim prijateljem Srdjanom Kujundžićem (oba su članovi PD Treskavica) napisao projekt 'Srce Veleža' a koji je predstavljen organizaciji Ambasade Švicarske - MarketMakersima i kao takav prihvaćen. Inače, planina Velež se nalazi u srcu Hercegovine, na području općina Mostar i Nevesinje, a njena divlja ljepota je još uvijek skrivena od većine naših građana, ponajviše radi zabačenosti i nepostojanja adekvatne literature", rekao je za Radiosarajevo.ba koordinator projekta Zehrudin Isaković.

Isaković je za naš portal govorio o tome kakve ljepote krije ova jedinstvena hercegovačka planina.

"Podno stijena, u gustoj šumi nalaze se ostaci nekadašnje ceste, koja je izgrađena u doba Austro–Ugarske vladavine Bosnom i Hercegovinom. Ovdašnje stijene nastanjuju suri orlovi, a šume medvjedi i ostale divlje životinje. Najviši vrh Botin seže seže do 1969 metara nadmorske visine. Ukupni krajolik svakako zaslužuje da bude zaštićen i kategorisan kao područje od posebne državne skrbi", rekao nam je Isaković.

Zanimalo nas je šta to Velež nudi alpinistima i planinarima.

"Važno je podsjetiti da je sjeverna stijena Veleža, sa svojih 13 kilometara dugačkom barijerom, jedna od najprepoznatljivijih i najvećih u čitavom regionu jugoistočne Evrope. Ta stijena ima bogatu alpinističku historiju. U njoj je već ispenjano pedesetak alpinističkih smijeri. Osim Bosanaca i Hercegovaca, tu su se penjali Slovenci i Hrvati, i tako velika alpinistička imena kao što su: Stipe Božić, Edo Retelj, Muhamed Šišić, Muhamed Gafić, Mukrim Šišić, Goran Gvozderac, Željko Rudan, Boris Kovačević, Dragan Ilić, Bojan Pollak, Marko Prezelj, a tim stijenama sam se kao mlad alpinist penjao i sam", rekao je Isaković navodeći kako su nakon proteklog rata aktivnosti u ovoj stijeni zamrle.

"Naš je cilj da je vratimo u fokus alpinističke zajednice, ali i da privučemo sve one koji vole prirodu, adrenalin, planinarenje. Također, cilj nam je da projekt pomogne da ovo područje bude mjesto održivog planinarskog turizma, važan toponim za penjače iz cijelog svijeta", rekao je Isaković.

Projekt „Srce Veleža“ podrazumijeva izradu feratte, deset alpinističkih smijeri pripremljenih za sportsko penjanje (postavljanje tzv. spitova – specijalnih klinova koji se postavljaju u zabušenu stijenu), kao i markiranje planinarske staze (hiking trail), od podnožja planine do na sam vrh Botina.

"No, izgradnja Via Feratte je vrlo kompliciran i odgovoran posao", poručio je Isaković.

Via ferata podrazumijeva uređenje staze kroz vertikalne dijelove stijene, gdje bušenjem specijalnih metalnih ankera i metalnih stopa za penjanje, zatim uvezivanjem ankera sajlom - stvarate osigurani planinarski put! Na njenoj izradi radi tim iskusnih alpinista: Armin Gazić, vođa tima, Nermin Demir, Jasmin Čolaković, Benjamin Jusić, Samin Bajrić, Kujunđić Srđan i igor Milošev.

Slučaj je htio da su, paralelno s projektom Srce Veleža, vrijedni Dragan i Emira radili i Alpinistički vodič Velež, koji je vrlo vrijedan doprinos ukupnom naporu da ovo područje približimo planinarima, alpinstima pa i svim drugim zaljubljenicima u nedirnutu prirodu.

"Upravo se tu krije i ključna poenta projekta Srce Veleža – omogućiti dugoročni razvoj planinskog turizma u ovom dijelu Bosne i Hercegovine, prvenstveno na području općine Nevesinje koja je partner u realizaciji ovog projekta", dodao je Isaković.

Isaković nam je pojasnio kako se na Velež može doći i sa juga – iz pravca Mostara, odakle postoje markirane planinarske staze.

Inače, realtivno blizu su Buna, izletište Alagovac u općini Nevesinje, područje Rujišta koje ima ski centar..., dodao je.

Gala promocija projekta, a to znači same Ferate i hiking traila na Botin, bit će od 25. do 27. oktobra ove godine. Na samom eventu će se predstaviti i „Alpinstički vodič Velež“, autora Dragana ilića i Emire Hukić, koji je prvi ove vrste, urađen vrlo moderno i u kojem osim opisa penjačkih uspona možete naći i historiju uspona na toj planini, kao i tehničke podatke – kako doći, gdje odsjesti, opći podaci o planini... Izdavač je PD Treskavica Sarajevo.

"Plan je da 'Srce Veleža' preraste u tradiciju, te da se svake godine okupljamo ovdje u srcu Veleža, da penjemo alpinističke uspone, penjemo se na vrhove, slavimo ljepotu prirode i uživamo u svemu onome što ona nudi", rekao je za Radiosarajevo.ba koordinator projekta Zehrudin Isaković.