Pitali smo: Prijeti li nam ponovo ptičija gripa i kakve su preporuke

Ured za veterinarstvo Bosne i Hercegovine je proteklih dana obavijestio sve nadležne institucije u entitetima i Distriktu Brčko, te kantonima Federacije, o pojavi visokopatogene influence ptica u državama istočne Evrope, s mogućnošću da se ona uskoro pojavi u državama susjedima ili u samoj državi.

Ptičija ili kokošija gripa (Avijarna influenca A.I. - Klasična kuga peradi) prijavljena je u Češkoj, Mađarskoj, Poljskoj, Rumuniji, Slovačkoj i Ukrajini, te postoji opravdana sumnja da će se tokom narednih sedmica širiti i ka ostatku Evrope, navodi se u informaciji koju objavljuje Institut za zdravlje i sigurnost hrane Zenica. 

Zbog navedenog, iz ovog instituta preporučuju vlasnicima farmi peradi da pooštre biosigurnosne mjere na farmama (dezinfekcione barijere, korištenje zaštitne radne odjeće-maske za zaposlene na farmama, pojačana kontrola ulaza u objekte, lična higijena uposlenih i sprečavanje kontakta divlje sa domaćom peradi). 

Tim povodom pozvali smo Ured za veterinarstvo BiH te pitali postoji li mogućnost pojave ptičije gripe u BiH, kakva je trenutna situacija i da li je ijedan virus registriran u našoj zemlji?

EPA: Ilustracija

"Pojava visoko patogene influence ptica utvrđena je u nekoliko zemalja istočne Evrope. U ovom trenutku na području naše zemlje nema utvrđenih slučajeva bolesti, međutim, s obzirom na način prenošenja bolesti, ne može se isključiti mogućnost njenog daljeg širenja i eventualnog unošenja na područje BiH", kazala je za portal Radiosarajevo.ba stručna saradnica za odnose s javnošću Ureda za veterinarstvo Bosne i Hercegovine Lana Kotur-Mičić. 

Napominje da je Kancelarija za veterinarstvo BiH poduzela preventivne mjere sprječavanja unošenja bolesti kroz donošenje Uputstva o zabrani uvoza određenih pošiljaka živih životinja i proizvoda životinjskog porijekla iz zaraženih područja, te od 2006. godine provodi monitoring ove bolesti u populaciji divljih ptica, a od prošle godine i kod dvorišne peradi.

"Također, putem nadležnih tijela entiteta i Brčko distrikta BiH, Kancelarija je obavijestila veterinare i veterinarske inspektore o statusu i kretanju bolesti u regionu, te farmere i lovačka udruženja o potrebi za uvođenjem pojačanih mjera biosigurnosti, te obaveznoj prijavi sumnje u slučaju utvrđivanja znakova pojave bolesti", istaknula je Kotur-Mičić. 

Provjera sumnjivih uginulih životinja 

Veterinari i veterinarske stanice nadležne za te objekte neophodno trebaju provjeriti stanje i provedbu biosigurnosnih mjera. Veterinarski inspektori će u slučaju sumnje na prisustvo influence peradi postupati u skladu sa odredbama Odluka o zaraznim bolestima životinja i Pravilnika o mjerama za suzbijanje i kontrolu influence ptica, kao i ostalim propisima koji su na snazi i kojima je regulirana ova oblast, navode iz Instituta. 

Izuzetno je bitno da sva lovačka društva ili lovci dostave Veterinarskom fakultetu u Sarajevu, kao referentnoj instituciji za provjeru, sve pronađene uginule divlje ptice na laboratorijsko testiranje u cilju potvrđivanja ili isključivanja sumnje na ovu bolest. 

Stiglo upozorenje: Slučajevi ptičije ili kokošije gripe mogući u BiH

Avijarna influenca je virusna akutna bolest domaćih i divljih ptica, veoma rijetko sisara, a pod određenim uslovima može da oboli i čovjek. Bolest kod peradi može imati blaži tok u vidu blagih respiratornih infekcija i pada nosivost jaja ili maligni tok u vidu respiratornih poremećaja, prestanka nosivosti, gastrointestinalnim i nervnim poremećajima i naglim uginućima ptica u visokom procentu. 

Glavni izvori infekcije za domaće kokoške i ćurke su divlja plovna/vodena perad koja su i prirodni rezervoar virusa, a same ne pokazuju simptome bolesti. Ovi nisko patogeni virusi iz rezervoara prelaze na jako osetljive vrste domaće peradi, kod njih prouzrokuju pojavu blagih simptoma, te kroz niz prenošenja u novim domaćinima virus gripe mutira i može da pojača svoju patogenost te postane visoko patogen. 

Pored direktnog prenošenja, kod sisara je značajan i indirektni način prenošenja preko vode koja je kontaminirana virusima i preko predmeta. Čovjek takođe može biti potencijalni domaćin za viruse ptičije gripe. 

Inkubacija bolesti kod ptica traje od nekoliko sati do pet dana, a u pojedinačnim slučajevima oboljenja u jatu može trajati i do dvije sedmice. Mortalitet u toku nekoliko dana može da bude i do 100 posto. Oboljele kokoške prestaju uzimati hranu, nevesele su, jako malaksale i pospane, krila su im spuštena, oči poluzatvorene i slabije reaguju na okolinu.