Stručnjaci: Kakve zdravstvene usluge trebamo, a kakve dobijamo

Na pitanja kakvo je naše zdravstvo te da li su moguća poboljšanja i koje korake treba preduzeti da bi to tih poboljšanja došlo, kao i zašto nije moguće realizirati neke zdravstvene usluge u BiH odgovarali su predstavnici relevantnih institucija, organizacija civilnog društva i građana.

Senad Huseinagić, direktor instituta za zdravlje i sigurnost hrane u Zenici te predsjednik udruženja poslodavaca u javnom sektoru zdravstva prezentirao je anketu koja obrađena na kantonu ZDK-a, a to je viđenje zdravstvenog sistema u očima korisnika. 

"Provodimo kontinuirano anketiranje svake druge godine. Dosad provedene tri ankete i radi se o mišljenju 6.000 ljudi, uzorak je struktuiran po općinama i urbanim i ruralnim naseljima. Ono što je ova anketa pokazala jeste da u suštini, kad je u pitanju ZDK-a građani su poprilično zadovoljni ponašanjem zdravstvenih radnika, prosječna ocjena je vrlodobar. S te strane možemo biti zadovoljni", kazao je Huseinagić.

Kad je u pitanju odnos građana prema zdravstu, mišljenja je, da građanima zdravlje nije važno. Bitno je samo onog momenta kad se razbole. To pokazuje prije svega odnos građana prema zdravlju i zdravstvenim politikama, te političkim strankama. 

Elvira Bešlija, predsjednica Vijeća organizacija osoba s invaliditetom (VOOSI) Federacije BiH, govorila je o problemima osoba s invaliditetom s kojim se susreću. Bešlija je istaknula kako se među postojećim zakonima osobama s invaliditetom ne obezbjeđuje jednak kvalitet.

"Nepostojanje ili neprilagođenost dijagnostičkih i drugih instrumenata i oprema naročito za osobe s najtežim invaliditetom, nedostupnost usluga koje su specijalno namijenje za žene s invaliditetom kao što su ginekološke usluge vezane za materinstvo i savjetovanje za reproduktivno zdravlje, neprilagođenost stomatoloških i drugih zdravstvenih usluga za djecu i odrasle osobe s intelektualnim poteškoćama, zatim nepostojanje obuke medicinskog i paramedicinskog osoblja za rad s osobama s invaliditetom su samo neki primjeri na koje smo se počeli kritički osvrtati", istaknula je ona.

Zahida Binakaj, predsjednica Komora magistara farmacije FBiH, koja ima jako dobro iskustvo s esencijalnom listom, lijekovima, potrebama, kao i potrošnji, govorila je na temu esencijalne liste te kako je dovesti do tog nivoa da je ona jednaka i pristupačna svima.

"Mi smo zdravstveni radnici koji su najdostupniji svim građanima u FBiH. U apoteku se ne dolazi ni sa kakvom prethodnom najavom. Po svjetskim statistikama 70 posto građana cijelog svijeta napravila procjenu da su magistri farmacije najdostupniji zdravstveni radnici. Po pitanju esencijalne liste i zajednički stav farmaceuta u Federaciji BiH za koje se zalažemo je da u okviru osnovnog paketa sistema zdravstvene zaštite koja bi trebalo da je jednaka za sve građane, neophodno je definirati esencijalnu listu koja bi se prometovala istim uslovima i na isti način", kazala je Binakaj istaknuvši kako se na toj listi radi punih 15 godina.