Profesorica floristike za Radiosarajevo.ba: Otrovno cvijeće u domovima

Skupina lisno-dekorativnih biljaka obuhvata vrste od kojih se očekuje da dugo žive u sobnim uvjetima ako su njihovi specifični uzgojni zahtjevi zadovoljeni. Lišće ostaje zeleno tokom cijele godine i nezamjenjiva su zelena osnova za uređenje enterijera. 

Cvjetno-dekorativne sobne biljke sve su traženije za ukrašavanje enterijera, kojima daju privlačnost svojih oblika, kao i bogatstvo boja. Neke od njih imaju relativno dug period cvjetanja, i cvjetaju tokom cijele godine ako im se omoguće povoljni uvjeti. 

No, iako sobno cvijeće privlači štetna zračenja, prerađuju štetne plinove i pospješuju kvalitetu zraka, isto tako može biti i otrovno, te prouzrokovati ozbiljne zdravstvene probleme.

O dobrim i lošim strana cvijeća u vašim domovima za Radiosarajevo.ba govorila je prof. dr. Jasna Avdić, profesorica za floristiku i pejzažno oblikovanje na Poljoprivredno-prehrambenom fakultetu u Sarajevu, te na Poljoprivrednom fakultetu u Osijeku.

Pojam otrovne biljke uobičajen je za one vrste biljaka koje sadrže vlastite prirodne aktivne otrove, koji već u manjim količinama mogu kod čovjeka i životinja izazvati štetne efekte po zdravlje, što se manifestira kao trovanje ili posebno bolesno stanje organizma.

"Prema statističkim podacima nekih europskih zemalja, trovanje biljkama je zastupljeno sa 3-10 posto slučajeva. Kod djece je to i do 50 posto, odmah iza trovanja lijekovima i kućnim hemikalijama. Trovanja su najčešća u proljeće i ljeto, kada mogu biti masovna", objašnjava profesorica naglašavajući kako su ovi podaci su jasan pokazatelj značaja izučavanja ove tematike.

Identifikacija otrovne biljke u sadržaju probavnih organa najvažniji element dijagnoze, dobivene direktnim uvidom u botanički sastav sadržaja.

"Posebno je važno razlikovati otrovne sobne biljke za porodice s malom djecom ili kućnim ljubimcima", ističe profesorica Avdić, te objašnjava:

"Kod nekih biljaka su otrovni samo pojedini dijelovi, jedan dio može biti jestiv, a drugi izuzetno otrovan, dok su neke otrovne u cjelosti. Dodir ili konzumacija otrovnih biljnih dijelova mogu izazvati neželjene posljedice u vidu alergijskih reakcija ili trovanja. Mala djeca su najizloženija mogućim opasnim svojstvima biljaka, stoga ih svakako treba naučiti da nikad ne jedu nikakvo cvijeće, bobice ili lišće u stanu ili vrtu. Jedna je od pozitivnih svojstava kod opasnih biljaka ta što imaju odbojan okus, pa će dijete brzo odustati od daljnjeg konzumiranja dotične biljke."

Prilikom ispravnog rukovanja otrovnom biljkom, opasnost je vrlo mala. Nakon svakog kontakta s navedenim biljkama treba temeljito opravi ruke, a u međuvremenu izbjegavati dodirivanje usana, nosa očiju.

"Cilj ovog članka nije izazivanje panike i ulijevanje straha od upotrebe, već samo upozorenje na dodatna svojstva pojedinih ukrasnih biljaka. Ako ste spremni gajiti neku sobnu biljku potrebno je saznati više detalja o njoj, njenom uzgoju i da li sadrži potencijalno opasne supstance. Ako već posjedujete neke otrovne sobne biljke, stavite ih na mjesto koje je djeci nedostupno, ali svakako je najbolje da se ne drže u kućnim uvjetima, kako bi djeca bila sigurnija", naglasila je Jasna Avdić..

Profesorica doktorica Avdić je za Radiosarajevo.ba napravila popis nekih od najčešćih prisutnih sobnih biljaka u našem enterijeru, koje, koliko god dekorativne bile, imaju i otrovne dijelove.

Anthurium sp. - anturijum, flamingo

Anturijum potiče iz tropskih šuma Južne Amerike. To su trajni grmovi egzotičnog izgleda. Rastu uspravno i uglavnom su bez stabla. Listovi su im kopljasto duguljasti, čvrsti, pri osnovi većinom srcoliki, ponekad slikovito obojeni. Cvast je klip, ravan ili savijen sa sitnim cvjetovima, poslaganim poput zrna kukuruza na kukuruznom klipu. Specifičnost, a i glavna dekorativnost je pricvjetni list (spatha).
Svi dijelovi ove biljke su otrovni i njihovo konzumiranje može dovesti do izrazito bolnih oteklina unutar probavnog sistema i oticanje sluznice.

Cyclamen sp. - ciklama

Rod gomoljastih trajnica, neke su povremeno zimzelene. Uzgajaju se zbog visećih cvjetova, s pet izvijenih latica i ustima često zamrljanima tamnijom bojom. Uzgajaju se na suncu ili u djelimičnoj sjeni, te u humusom bogatu, dobro ocjeditu tlu. Najviše otrovnih tvari kod ciklame nalazi se u gomolju koje snažno nadražuju tkiva probavnog sistema, naročito sluznice želudca, crijeva i jednjaka.

Clivia sp. – klivija

Klivija je sobna biljka koja potječe iz južne Afrike. Zimzeleni remenasti listovi u parovima, simetrično izrastaju iz zadebljalog mesnatog korijena. Trubasti cvjetovi najčešće bijele, crvene ili narančastocrvene boje javljaju se u proljeće na stapkama dugim i do 80 cm. Klivija sadrži likorin koji u visokim dozama može izazvati paralizu, a u manjim trovanje i povraćanje.

Hydrangea macrophylla - hortenzija, hadžibeg

Hortenzija je cvatući grm koji potječe iz Japana, ali može se naći u Sjevernoj i Južnoj Americi. U svojim domicilnim prostorima raste na slobodnom, gdje naraste i do četiri metra, a u sobnom uzgoju do jednog metra.
Nakon trovanja se javlja osip i svrab kože, otok i mučnina, kao i pojačano znojenje.

Nerium oleander L. - oleander

Oleander je ukrasni zimzeleni grm porijeklom iz suptropskih predjela Azije, a u Europu je prenesen 1596. godine. Na Mediteranu raste na slobodnom, gdje može doseći 4 m, a u sobnim uvjetima do 1,5 m. Ima kožaste, izdužene listove, duge do 15 cm, sivkastozelene boje, pršljenasto raspoređene na granama. Cvjetovi mogu biti jednostavni ili dupli, bijele, svijetloružičaste ili tamnoružičaste boje, i skupljeni su u vršne cvasti. Cvjeta od juna do septembra.
Znaci trovanja oleanderom su povraćanje, širenje zjenica, poremećaj osjetila, proljev I grčevi u crijevima.

Dieffenbachia sp. - difenbahija

Difenbahija je otporan, zimzeleni grm iz tropske Amerike s velikim šarenim listovima koji rastu iz debelih, mesnatih stabljika. Omiljena je lisno-dekorativna lončanica. Listovi su joj na debelim peteljkama, duguljasto ovalni i zašiljeni. Zeleni su ili s raznim šarama, što je sortna osobina. Cvjetovi su prilično neugledni.
Difenbahija sadrži strihin i ako slučajno dođe na usne, jezik otekne i mogu nastati teškoće u govoru i disanju.

Ficus sp. - fikus, gumijevac

Ficus je vrlo širok rod drveća, epifitnih grmova, penjačica kojima je zajednička osobina mliječna bijela tekućina. Porijeklom su iz tropskih i suptropskih predjela gdje služe kao ukrasno drveće u parkovima i vrtovima. Fikus u dodiru s kožom uzrokuje otok i svrab.

Euphorbia pulcherrima – božićna zvijezda

Božićna zvijezda porijeklom je iz Meksika, Južne Amerike i Afrike. U prirodnom staništu to je grm visine do 5 m. Ima sitne žute cvjetiće koji su okruženi braktejama crvene, bijele i ružičaste boje. Bijeli sok iz njezine stabljike i peteljki je otrovan i opasan za djecu i kućne ljubimce.

Philodendron sp. - filodendron, drvoljub

Rod filodendrona je veoma brojan, porijeklom iz tropske Amerike. Pretežno su puzajući grmovi, a rjeđe i stabla. Uvjeti za njihov zdrav rast istovjetni su uvjetima u njihovoj prirodnoj postojbini tropskih šuma, a to znači difuzno svjetlo i vlažan zrak za topla vremena. Mogu biti krupnih i sitnih listova.
Biljni sok filodendrona može iritirati kožu i usnu duplju, može doći do otežanog disanja, oticanja grla i stomačnih problema.