Ogromna dugovanja: Bivša Jugoslavija trošila, a BiH treba da vraća

Nakon raspada bivše Jugoslavije, sve novonastale države naslijedile su prava, ali i obaveze bivše države. U javnosti se u posljednje vrijeme puno priča o imovini koju smo naslijedili od bivše nam zajedničke države, ali i o vrlo velikim dugovanjima.

Obaveze i prava su definirana Sporazumom o pitanjima sukcesije koji je sklopljen 2001. među državama bivše Jugoslavije, a stupio je na snagu tri godine kasnije. Naime, Aneks C tog Sporazuma se bavi i finansijskim dugovanjima bivše SFRJ, koji su postali dugovi država njenih nasljednica.

Prema podacima koje je portal Radiosarajevo.ba dobio od Ministarstva finansija i trezora BiH, bivša Jugoslavija imala je značajne dugove kako prema određenim državama, tako i savezima, ali i privatnim kompanijama.

Najprije, bivša SFRJ dužna je Libiji.

„Prema podacima sadržanim u dokumentaciji koju su predstavnicima država sukcesora uručili predstavnici NBJ u oktobru 2001. godine, obveze bivše SFRJ, odnosno Narodne banke Jugoslavije prema Centralnoj banci Libije (CBL) proistječu iz dva kredita:

- kredit za Jugoslavenski naftovod iz 1975. godine;
- kredit za uvoz nafte iz 1981. godine.

Ukupno zaduženje bivše NBJ iznosilo je na dan 30. juni 2001. godine 101.890.140,47 američkih dolara. Dopunskim bankarskim aranžmanom dug prema Libiji tretira se kao depozit CBL kod NBJ. Na sredstva depozita obračunava se kamata po godišnjoj stopi od pet posto. Obračun kamata vrši se šestomjesečno i usuglašena kamata odobrava se istom računu. Pitanje raspodjele libijskog duga uvršteno je u dnevni red idućeg sastanka Odbora za raspodjelu financijske aktive i pasive bivše SFRJ iz Aneksa C Sporazuma o pitanjima sukcesija“, pojašnjeno nam je iz Ministarstva.

Tu je i dug bivše SFRJ po osnovi klirinškog računa s bivšom Čehoslovačkom.

„Prema podacima NBJ koji su uručeni predstavnicima država sukcesora u oktobru 2001. godine, saldo duga bivše SFRJ na likvidacijskom klirinškom računu prema bivšoj ČSFR iznosi XCS 85.970.743,82. Navedeni iznos je rezultat usaglašavanja stanja na lividacijskom računu SFRJ/ČSFR koje su provele NBJ i Československa obchodni banka (Čekobanka Prag), koje su o tom, zajedno s predstavnicima Saveznog ministarstva za financije SRJ, Ministarstva financija Slovačke Republike i Ministarstva financija Češke Republike, potpisale Promemoriju u Pragu 22. oktobra 1997. godine“, pojasnili su.

Dodali su da je ovaj dug više puta stavljan je na dnevni red sastanaka Odbora za raspodjelu financijske aktive i pasive bivše SFRJ iz Aneksa C Sporazuma o pitanjima sukcesije, međutim, nije postignut dogovor o raspodjeli pa je Odbor usvojio zaključak da svaka država sukcesor samostalno vodi bilateralne pregovore s češkom stranom s ciljem usaglašavanja i dokazivanja svojih obveza.

Prema podacima Ministarstva još uvijek neotplaćeni su i dugovi Kraljevine Jugoslavije.

„Dug Kraljevine Jugoslavije ili takozvani 'međuratni dug' nastao je između Prvog i Drugog svjetskog rata po osnovi izdavanja državnih obveznica. Navedene obveze Kraljevine Jugoslavije preuzela je bivša SFRJ, i ovaj dug iznosi oko 9.000.000 američkih dolara, a rezidenti kojima je isplata stala zbog raspada bivše Jugoslavije, su iz Švicarske i SAD-a“, naglašeno je.

Također, imamo i dugove po osnovi zaostalih i neplaćenih kontribucija bivše SFRJ prema Ujedinjenim narodima.

„Ujedinjeni narodi sačinili su prijedlog 2001. godine, prema kojem je UN pristao otpisati dio duga bivše SFRJ prema UN-u po osnovi zaostalih neplaćenih kontribucija, a za ostatak predložile raspodjelu između zemalja sukcesora. Stalna misija BiH pri UN-u vodila je aktivnosti u New Yorku s ciljem usuglašavanja ukupnog duga. Prema obavijesti naše misije pri UN-u, posljednji prijedlog koji je predložio predstavnik Republike Slovenije dug bivše SFRJ iznosi bi 1.254.230 američkih dolara. O ovom iznosu donesena je Rezolucija Opće skupštine Ujedinjenih naroda. Pitanje raspodjele duga prema UN-a delegirano je za idući sastanak Odbora za Aneks C Sporazuma o pitanjima sukcesije“, istakli su.

Između ostalog bivša SFRJ dužna je i Međuvladinoj organizaciji za međunarodni željeznički prijevoz (OTIF).

„Dug bivše SFRJ po osnovi članarine u Međuvladinoj organizaciji za međunarodni željeznički prijevoz (OTIF) nakon otpisa dijela duga ukupno iznosi 100.000 švicarskih franaka. OTIF je organizacija UN-a“, pojasnili su iz Ministarstva za Radiosarajevo.ba.

Tu su i dugovi konkretno Bosne i Hercegovine, a odnose se na obaveze prema advokatskom uredu Antonio Mazzetta u Rimu.

„Moguće obveze Bosne i Hercegovine prema akvokatskom uredu u Rimu, a po zahtjevu iste, iznose 122.718,22 eura. Zahtjev ureda zasniva se prema navodnom ugovoru sklopljenim s Ambasadom BiH u Rimu, a u vezi sa zastupanjem pred talijanskim sudovima s ciljem zaštite imovine bivše SFRJ. Po ovom zahtjevu 2004. godine od Ministarstva vanjskih poslova BiH i Ambasade u Rimu zatražen je ugovor i ko ga je potpisao“, kazali su nam iz Ministarstva.

Također i londonska osiguravajuća kuće Lloyds ima određena potraživanja.

„Zahtjev londonske osiguravajuće kuće Lloyds odnosi se na naknadu štete koju su isplatili osiguraniku Adria Airwaysu Ljubljana, a napravljenu od bivše SFRJ. Odštetni zahtjev glasi na države sukcesore i iznosi 14.901.257,09 američkih dolara. Spor po ovom zahtjevu vodi se kod Trgovačkog suda u Beogradu“, kazali su za Radiosarajevo.ba iz Ministarstva finansija i trezora BiH.

Pojašnjeno nam je da o dugovima se načelno raspravljalo na sjednicama Zajedničkog odgora za Aneks C, formiranjem radnih grupa koje su imale zadatak da utvrde i alociraju raspodjelu dugova po pojednim državama sukcesorima.

„Još uvijek nije rješeno pitanja navedenih dugova bivše SFRJ, pa prema tome i dijela koji bi bio obaveza Bosne i Hercegovine. U toku je rješavanje 'češkog duga' jer su u oktobru mjesecu 2019. godine predviđeni pregovori u Pragu u Češkoj Republici“, zaključili su.