Od raka grlića maternice u BiH oboli 258 žena godišnje

Rak grlića maternice je zloćudna bolest koja pogađa žene, a nastaje nekontrolisanim rastom ćelija koje čine vrat maternice. Najveći faktor rizika za oboljenje je infekcija uzrokovana humanim papiloma virusom (HPV). Oboljenje se može spriječiti u 80% slučajeva, redovnim pregledom Papa testom. 

Rak grlića maternice zauzima drugo mjesto kako po učestalosti javljanja, tako i po mortalitetu od ginekoloških karcinoma poslije raka dojke. Ovo oboljenje najčešće se javlja kod žena od 45 do 50 godine starosti. Oko 37% oboljelih žena su mlađe od 35 godina, dok žene starije od 65 čine 10% oboljelih.  

Važnost testiranja na HPV

Istina je da pozitivan HPV test treba shvatiti ozbiljno jer indicira postojanje višeg rizika za eventualno razvijanje raka grlića maternice, ali on svakako nije identičan sa dijagnozom malignog tumora.

Humani Papiloma virus prilično je čest virus koji napada ljudski organizam, posebno genitalni trakt. Rapidno inficira genitalni trakt skoro 80% ljudi koji su vrlo učestalo seksualno aktivni, a ponajviše tinejdžera i adolescenata. Postoji dosta verzija ovog virusa, baš kao i mnoge varijacije samog virusa gripe. Neki su prilično slabi i u tom slučaju ne uzrokuju mnogo poteškoća, dok su neki znatno opasniji i mogu dovesti do raznih genitalnih tumora, pa u konačnici i do raka grlića maternice.

Ako je genitalno područje inficirano HPV virusom, može se desiti jedan od tri scenarija: infekcija će prouzročiti promjene koje će dovesti do pojave tumora ili raka, infekcija će biti iskorijenjena usljed jakog imunog sistema, ili će biti odgođena na neodređeno vrijeme i tako neće odmah prouzročiti nikakvu poznatu bolest.

PAPA test, testiranje na Humani Papiloma virus, trebala bi obaviti svaka žena, pogotovo one koje su seksualno aktivnije i imaju više partnera.

Uobičajeno se PAPA test radi svakih šest mjeseci do godinu dana. Američko udruženje ginekologa preporučuje uraditi PAPA test i HPV tipizaciju, i ako su uredni, sljedeći PAPA test napraviti tek za tri godine. Kod abnormalnosti u PAPA testu razmak između uzimanja uzoraka je uglavnom između dva i četiri mjeseca.

Okrugli sto kojim je obilježen početak procesa razvoja Programa za prevenciju raka grlića materice u BiH održan je danas u Sarajevu u organizaciji Ureda Populacijskog fonda Ujedinjenih nacija (UNFPA) u saradnji s Parlamentarnom grupom za populaciju i razvoj BiH. Tako je izrada ovog programa jedna od narednih bitnih aktivnosti ovog ministarstva, kao i formiranje radnih grupa od istaknutih stručnjaka u smislu izrade akcionih i operativnih planova.

U BiH problem grlića maternice još uvijek aktuelan

Ministarstvo zdravstva FBiH  nizom aktivnosti provodi kontinuirane edukacije o bolestima kao što je rak grlića materice, te svaku priliku koristi da još neke stvari doda i unaprijedi u tome na području Federacije.

U BiH godišnje oboli 258 žena od raka grlića materice, a 119 žena preminu od ove bolesti, prema procjeni Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) i Instituta Catala d'Oncologia iz Španije.

Po ovoj procjeni, 1,6 miliona žena od 15 godina pa naviše potpadaju pod rizik raka grlića materice u BiH. 

Zbog toga, direktorica Discipline za ginekologiju i akušerstvo na Kliničkom centru Univerziteta u Sarajevu dr. Sebija Izetbegović navodi da naša zemlja spada u red zemalja u kojima je rak grlića materice još veoma aktuelan. 

''U svim civiliziranim zapadnim zemljama to je gotovo sporadičan problem, jer se oni ne susreću s takvim formama karcinoma grlića materice kao što se mi susrećemo. U posljednjih šest mjeseci imali smo 29 pacijentica s toliko razvijenom formom bolesti da ih nismo mogli operisati, a što je potpuno neprihvatljivo, jer se radi o bolesti koja se može predvidjeti'', kazala je Izetbegović.

Čak i kod pacijentica kod kojih je razvijen karcinom materice, tvrdi da je moguće djelovati na način da ova zloćudna bolest bude 100 posto izliječena i da pacijentica može nastaviti rađati.

Popularizacija prevencije zloćudnog tumora

U izradi prijedloga mapiranja prevencije raka grlića materice posebno je skrenuta pažnja na popularizaciju prevencije ove bolesti.

Ženama  je potrebno da shvate da trebaju redovno odlaziti na kontrolu, ali da se u isto vrijeme educira određeni broj kadra, koji je potreban da primi tako veliku populaciju i da taj kadar bude smješten na adekvatnom mjestu. 

Također, navodi se da sa popularizacijom prevencije ove bolesti treba krenuti i u škole kako bi se djeci u predseksualnom aktivnom periodu života objasnilo šta su to seksualno prenosive bolesti.

''Uvijek se smatralo da je kod te populacije, koja je praktično nezrela za seksualni odnos glavni problem neželjena trudnoća, što nije. Glavni problem su seksualno prenosive bolesti, koje se nakon određenih godina razviju u pretkarcinomske i karcinomske promjene'', kazala je Izetbegović. 

Organizirani pregledi i rano otkrivanje bolesti

Iz svih ovih razloga u BiH je potreban program koji će sadržavati okvir za kombinaciju primarne i sekundarne prevencije, te propise koji će osigurati promicanje prava svih žena na zdravstvenu edukaciju, organizirane preglede i rano otkrivanje premalignih i malignih promjena grlića materice. 

Predsjednica Evropske asocijacije za rak grlića materice dr. Magdalena Grce ističe da je Program prevencije raka grlića materice u BiH veoma dobra inicijativa i da će pokrenuti dobre stvari u BiH da se konačno žene pozivaju na redovne preglede.