Obrazovanje je razvojna šansa BiH, nužne su strateške reforme

Udruženje "Alumni Prve bošnjačke gimnazije" održalo je online panel pod nazivom "Kakvo obrazovanje trebamo?".

Radi se o prvoj online sesija za našu budućnost #Bosnae2050? u kojem će se kontinuirano diskutovati o temama bitnim za promišljanje budućnosti BiH.

Almasa Odžak, vanredna profesorica na Odsjeku za matematiku Prirodno-matematičkog fakulteta Univerziteta u Sarajevu, istakla je da moramo biti svjesni da sticanje znanja samo po sebi, bez brige o tome kako će ono biti primjenjivano, može biti vrlo opasno.

"Trebamo funkcionalno znanje usmjereno na pravi način u svrhu dobra", rekla je Odžak.

Adnan Mehonić, doktor nauka iz elektronike i elektrotehnike, docent u oblasti nanoelektronike na University College London, naglasio je da je potrebno više raditi na uvezivanju naučne BH dijaspore sa domaćom akademskom zajednicom u Bosni i Hercegovini.

Amila Pilav-Velić, doktor ekonomskih nauka, vanredni profesor na Ekonomskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu, osvrnula se na trenutnu situaciju.

"Danas kada se svijet suočava s jednom od najvećih kriza u novijoj historiji, vidjeli smo da je ulaganje u nauku i istraživanje pokazalo svoju potpunu opravdanost. I pored svih ekonomskih i političkih mjera, pronalazak vakcine pokazuje da će ipak nauka i inovacije imati presudnu ulogu u prevladavanju ove krize, ali i oporavku zdravstvenog sistema, ekonomije i društva u cjelini", naglasila je Pila-Velić.

Amina Isanović Hadžiomerović, s Odsjeka za pedagogiju Filozofski fakultet u Sarajevu, stava je da unapređenje obrazovanja počinje s unapređenjem kvaliteta obrazovanja nastavnika, nastavnih programa, ali i samog nastavnog rada u učionici.

"Sve što se dešava u društvu ima svoju refleksiju u učionici. Stoga svaka obrazovna reforma mora uključivati i širu društvenu reformu. Treba nam kvalitetno obrazovanje, koje će potaknuti sve sudionike na izvrsnost, liderstvo i saradnju", kazala je Naida Hota-Muminović, direktorica Prve bošnjačke gimnazije Sarajevo.

Mirza Emirhafizović, doktor socioloških nauka, vanredni profesor na Fakultetu političkih nauka UNSA, rekao je da podijeljena nadležnost u oblasti obrazovanja po entitetima, te u FBiH nadalje po kantonima, već naslućuje rascjepkanost odnosno koegzistiranje više obrazovnih programa i sistema unutar BiH.

"Fenomen 'dvije škole pod jednim krovom' samo je dio naše iščašene stvarnosti", dodao je Emirhafizović, te zaključio da kao zajednica nismo postigli konsenzus ili dogovor o tome čemu težimo – društvu znanja ili antiznanja.