O rudarima u BiH danas

Dan rudara se u BiH tradicionalno obilježava 21. decembra. Na kakav-takav način, ovaj dan se proslavi u gotovo svim rudnicima u BiH. Međutim, rijetko ko se zapita ko su ti ljudi za koje se, da nije stalnih štrajkova, danas gotovo ne bi ni čulo.

Prije rata, rudari su u svojim crnim prazničnim uniformama bili ponos samoupravne socijalističke zajednice, a bili su jako dragi i drugu Titu. Takav status im je zavrijedio i pristojnu platu te su, u doba kada je ugalj smatran crnim zlatom, mnogi dječaci željeli da budu upravo rudari kada odrastu.

Tu je i Alija Sirotanović, koji je postao simbolom rudara, radnika, ali i bivše države, a čiji nas je lik nekada gledao i sa novčanice. Izumio je i veliku lopatu koja se danas zove po njemu - sirotanovićka, a i dan danas se koristi u rudniku mrkog uglja u Brezi.

Međutim, današnji rudari daleko su od Sirotanovićeve slave i rudara bivše Jugoslavije. Posla gotovo da i nema, plate i doprinosi su mizerni - pod uslovom da ih ikako i dobiju. Zbog toga o rudarima uglavnom i čujemo samo kada pokrenu neki štrajk ili protest. 

Zbog svega toga, ovogodišnji Dan rudara neće biti proslavljen u svim rudnicima u BiH, budući da su iz Sindikata zaposlenika u RMU Banovići pozvali svoje članove da ostanu u kućama te poručili Upravi društva neka ona "teferiči i troši rudarske pare na pjevaljke i zakuske".

Na taj način, rudari iz Banovića žele skrenuti pažnju javnosti na diskriminaciju koja se provodi nad njihovim članovima, za razliku od "direktorovog sindikata", koji također postoji u rudniku, a čiji članovi imaju sve privilegije. 

Šta se kopa u BiH
Tokom poslijeratnog razvoja rudarstva u BiH najviše se iskopavao ugalj, budući da je bio osnovni izvor energije, a vršena su i istraživanja na nalazištima željezne rude,olovno-cinkanih ležišta i bakra. Od nemetala istraživana su i eksploatirana ležišta kvarca, kaolina, feldspata i građevinskog materijala.

U BiH je posebno razvijena proizvodnja uglja, a postoje indicije o nalazištima nafte te drugih mineralnih sirovina. Svi aktivni rudnici uglja u FBiH rade uglavnom za potrebe Elektroprivrede BiH , ali su značajni i za snabdijevanje industrije, široke i opće potrošnje u BiH.

Zanimljivo je da su zenički rudari uspjeli da ove godine proizvedu 120 hiljada tona uglja više nego prethodne, odnosno ukupnih 297.693 tona.

Na teritoriji BiH postoje rudne oblasti za gotovo sve vrste ruda. Tako se rudne oblasti željeza nalaze na području Vareša i Ljubije. Na više mjesta nalaze se pojave željeznih ruda, ali se zbog malih utvrđenih rezervi ne eksploatiraju. Otvoren je rudnik na planini Radovan. Pojava manganove rude kod Čevljanovića nije dovedena do eksploatacije, jer ruda ima nizak sadržaj korisne supstance.

Ruda mangana se kopa kod Bosanske krupe u Bužimu. Hromne i nikalne rude su još u fazi istraživanja. Obojeni metali: olovo, cink i boksit su neprekidno istraživani i zbog utvrđenih eksploatacionih rezervi otvarani su novi rudnici i proširivani stari. Tako je na području Srebrenice otvoren rudnik olova i cinka Sase, u kojem je otvoren pogon za obogaćivanje rude. U vareškoj rudnoj zoni nalazi se polimetalno ležište sulfidnih ruda sa baritom i nalazište olovno cinkanih ruda. Olovna ruda se javlja i u Olovu i njegovoj okolini, gdje su bile srednjovjekovne rudarske jame. Značajna su ležišta boksita na području Vlasenice, Bosanske Krupe, Bešpelja i Mostara. Dosadašnja istraživanja bakarne rude nisu dala takve rezultate da bi se isplatilo otvoriti rudnike. Ležišta žive nalaze se u Draževićima u blizini Srednjeg, ali rudnik nije otvoren zbog slabe potražnje na međunarodnom tržištu.

Pored metalnih mineralnih sirovina BiH je bogata nalazištima nemetala među koje se ubrajaju: dolomiti, krečnjaci, mermeri, gline, kvarci, pjesci, laporci  te bentoniti i feldspati. Za industriju su još važni: barit, azbest, magnzit i dr. Barit se kopa u Kreševu i Velikoj Kladuši. Za potrebe vatrostalne industrije koristi se magnezit i za njega je otvoren rudnik u Kladnju. Azbest, kao vatrostalni materijal, eksploatira se iz serpentinita kod Bosanskog Petrova. Jedini rudnik kamene soli je u Tušnju gdje se vrši podzemna eksploatacija. Pored navedenih, u BiH postoje i ležišta i pojave nuklearnih sirovina te plemenitih metala (zlata i srebra) kao i rijetkih metala.

Rudnici uglja u Federaciji BiH:
Rudnik Banovići (ugalj mrki) sa površinskim kopovima Čubrić, Turija i Grivice i podzemnim rudnikom Omazići.
Rudnik Đurđevik (ugalj mrki) sa površinskim kopovima mrkog uglja Višća II i Potočari i podzemnim rudnikom Đurđevik.
Rudnik Kakanj (ugalj mrki) sa površinskim kopom Vrtlište i podzemnim rudnikom Haljinići.
Rudnik Zenica (ugalj mrki) sa podzemnim rudnicima Stara jama, Raspotočje i Stranjani.
Rudnik Breza (ugalj mrki) sa podzemnim rudnicima Sretno i Kamenice
Rudnik Bila (ugalj mrki) sa jamom i površinskim kopom Grahovčići.
Rudnik Kreka (ugalj lignit) u čijem se sastavu nalaze površinski kopovi lignita Šikulje i Dubrave, podzemni rudnici lignita Mramor i Bukinje.
Rudnik Sanski Most (ugalj mrki) sa površinskom kopom Zlavuše i jamom Fajtovci.
Rudnik Livno (ugalj lignit) sa površinskim kopom Tušnica.
Rudnik Gračanica G.Vakuf/Uskoplje (ugalj lignit) sa površinskom kopom Dimnjače.

Rudnici uglja u RS:
Rudnik Ugljevik (mrki ugalj) sa površinskim kopom Bogutovo Selo i Ugljevik-istok sa TE Ugljevik
Rudnik Miljevina (mrki ugalj) sa površinskom i podzemnim eksploatacijom
Rudnik Gacko (ugalj lignit) sa površinskim kopom Gračanica i Gacko sa TE Gacko
Rudnik Stanari (ugalj lignit) sa površinskim kopom Raškovac