Neka vječno živi Bosna tisućljetna: 833 godine od Povelje Kulina bana

24
Radiosarajevo.ba
Neka vječno živi Bosna tisućljetna: 833 godine od Povelje Kulina bana
Foto: Arhiv / Povelja Kulina bana

Iako su joj, kako danas, tako i u minulim stoljećima, s radošću predviđali brzi nestanak, Bosna, ta stara evropska država, najčvršćih i najdugovječnijih granica, eto, danas obilježava 833 kako su udareni temelji njezine državnosti.

Piše: Faruk Vele

Naime, na današnji dan, 29. augusta 1189. godine nastala je Povelja bosanskog bana Kulina, najstariji dosad pronađeni očuvani bosanski državni dokument i jedan od najznačajnijih dokumenata ukupne bosanskohercegovačke, ali i slavenske povijesti.

„U ime Oca i Sina i svetog Duha. Ja, ban bosanski Kulin, obećavam Tebi kneže Krvašu i svim građanima Dubrovčanima pravim Vam prijateljem biti od sada i dovijeka. I pravicu držati sa Vama i pravo povjerenje, dokle budem živ...“

Napisana prije tačno 833 godine: Pročitajte šta piše u Povelji Kulina bana

Napisana prije tačno 833 godine: Pročitajte šta piše u Povelji Kulina bana

Ovim riječima udareni su duboki evropski temelji naše domovine.

Profesor Filozofskog fakulteta u Sarajevu, također, ugledni bh. historičar Husnija Kamberović kazao je autoru ovih redaka da je Povelja značajna s apakta promoviranja ili negiranja kontinuiteta državnosti Bosne i Hercegovine.

Mislim da u ocjeni značaja ove povelje Kulina bana treba biti realan: ona je prvi i vrlo vrijedan dokaz o funkcioniranju i karakteru državne vasti u Bosni, te dokaz o postojanju trgovačkih veza Bosne sa Dubrovnikom. Povelja, dakle, dokazuje da su prije toga, u dužem vremenskom razdoblju, građene državne institucije u Bosni, razvijana privreda, uspostavljani dobri odnosi sa susjedima i tako dalje. Sve su to manje-više poznate stvari i dobro je da se na godišnjicu Povelje na to podsjeća i naša javnost, jer su to stvari koje pokazuju koliko smo mi danas daleko od vrijednosti kojima smo se nekada ponosili pa čak i prednjačili u odnosu na ostale susjedne zemlje“, govorio je Kamberović.

Enver Imamović, profesor emeritus na Filozofskom fakultetu u Sarajevu, smatra da Povelja Kulina bana predstavlja najznačajniji spomenik kulturne prošlosti Bosne i Hercegovine.

„Riječ je o najstarijem sačuvanom diplomatskom dokumentu srednjovjekovne bosanske države, pa je za nju uobičajeno reći da je to rodni list bosanske državnosti. Pisana je dvojezično i dvama pismima. U originalnoj varijanti to je bosanski jezik i bosansko pismo (bosančica), u drugoj je isti tekst pisan latinicom i na latinskim jeziku. Izdao ju je 29. augusta 1189.godine, onovremeni vladar Bosne Kulin ban Dubrovniku, koji je bio najvažniji trgovački partner srednjovjekove Bosne“, rekao mi je prof. Imamović.

Sadržaj Povelje, dodaje Imamović, daje obilje dragocijenih podataka važni za izučavanje političkih, privrednih i kulturnih prilika kakve su bile u Bosni prije više od 800 godina.

„Zanimljivo je da, unatoč, jasnog sadržaja Povelje mnogi strani historičari, prvenstveno srpski i hrvatski, po pravilu pišu da je Bosna u Kulinovo doba bila pod tuđom (madžarskom) vlašću. Te tvrdnje su bez ikakve osnove jer u Povelji sasvim jasno piše da ban Kulin jamči dubrovačkim trgovcima osobnu i materijalnu sigurnost: "kire hode po moemu vladaniju“, to jest „koji se kreću po mojoj državi“, jer ono „vladanije“ na stabosanskom jeziku doslovno znači „država“. Takvo jamstvo može dati samo onaj ko drži punu vlast u svojoj zemlji“, kazivao je prof. Imamović.

Kako god od pisanja Povelje do danas, nastajale su i prolazile države, stasavala i nestajala carstva, dolazile i prolazile razne kuge i boleštine, i svi su je gledali, kao, s visoka, kao da je na umoru.

A naša jedina domovina je opstajala i prkosila...

Radiosarajevo.ba pratite putem aplikacije za Android | iOS i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram, kao i putem našeg Viber Chata.

/ Najčitanije

/ Komentari

Prikaži komentare (24)

/ Povezano

/ Najnovije