Najgori u regiji: BiH jedina zemlja bez napretka

Bosna i Hercegovina ostaje jedina zemlja u regionu Balkana koja ne uspijeva napraviti značajan napredak u približavanju Europskoj uniji (EU), zaključak je godišnjeg Izvještaja o napretku koji je sačinila Europska komisija (EK), javlja Anadolu Agency. 

EK je dala Albaniji status zemlje kandidata, preporučila otvaranje pregovora sa Makedonijom, te ukazala na napredak u cijelom regionu i u Turskoj.

"Sve zemlje Zapadnog Balkana i Turska trebaju poduzeti dalje reforme kako bi osigurale da principi slobode govora i prava manjina, uključujući Rome, budu poštovani i u praksi. Jače mjere su potrebne da se zaštite ranjive grupe od diskriminacije, naročito na bazi seksualne orjentacije", navodi se u generalnom zaključku Izvještaja koji u Bruxellesu predstavlja europski komesar za proširenje Štefan Füle. 

Kada je riječ o BiH, Europska komisija je zaključila kako je BiH napravila veoma ograničen napredak u ispunjenju političkih kriterija.

“Zajednička vizija političkih predstavnika o pravcu kretanja i budućnosti zemlje, ili kako bi ona trebala funkcionisati, i dalje nedostaje”, zaključuje se u Izvještaju. 

Napominje se da i pored napora koje je Komisija uložila da posreduje u pronalasku rješenja za provedbu odluke Sejdić-Finci, politički predstavnici se nisu uspjeli usaglasiti. Ovo ostaje glavni preduslov Bosni i Hercegovini za bilo kakav dalji napredak prema EU. Odluka mora biti provedena hitno, navodi se u Izvještaju, kako bi ustavne promjene stupile na snagu i bile ugrađene u izborni zakon prije aprila 2014. godine, na vrijeme za sljedeće izbore. 

Istovremeno, napredak nije primjetan ni kada je riječ o uspostavi efikasnog koordinacionog mehanizma o EU pitanjima na različitim nivoima vlasti, što je također hitno potrebno riješiti kako bi bilo omogućeno efikasno korištenje EU fondova za BiH. 

“Parlamentarna skupština BiH napravila je vrlo ograničen napredak u usvajanju EU zakonodavstva. Neuspio pokušaj reformisanja federalne vlade negativno je uticao na njeno funkcionisanje i doprinio je fragmentaciji na nivou donošenja odluka”, navodi se dalje u Izvještaju. 

Napredak EK vidi u procesuiranju ratnih zločina i reformisanju državnog pravosuđa, ali  tek limitiran napredak u borbi protiv korupcije i organizovanog kriminala. 

“Korupcija ostaje raširena”, navodi se, uz napomenu da nema dovoljno procesuiranih visokorangiranih slučajeva “što ima negativan uticaj na društvo i ekonomiju”. 

Komisija također upozorava da ima napretka, ali je i dalje vidljiva diskriminacija protiv LGBT, te da raste pritisak na medije. 

U izvještaju se također navodi da se ekonomska situacija počela “blago” popravljati u odnosu na 2012, "iako nezaposlenost ostaje veliki problem", kao i postizanje dogovora o bitnim ekonomskim i fiskalnim reformama. 

“Kompleksna politička i administrativna struktura u zemlji teško da može biti fiskalno održiva. Pravni sistem je jednako kompleksan, dok je vladavina zakona ugrožena manjkom mehanizama za njihovo provođenje, i praćena neefikasnim sudskim sistemom, što sve utiče na odbijanje investicija i izvor je korupcije.”

BiH nije uradila mnogo ni na kreiranju funkcionalne tržišne ekonomije, u približavanju domaćih zakona europskim, uz izuzetak koji se dotiče područja zaštite intelektualnih, industrijskih i komercijalnih prava. 

“BiH je jedina zemlja u regiona koja nije približila svoju legislativu EU direktivama o javnim nabavkama iz 2004. godine. Očekuje se da sada to bude urađeno hitno”, stoji u najnovijem izvještaju o napretku za BiH. 

Crna Gora otvorila dva nova poglavlja 

Kada je riječ o Crnoj Gori, koja je počela pregovore u junu 2012. godine, EK primjećuje napredak u uspostavi funkcionalne tržišne ekonomije, u osposobljavanju funkcija za preuzimanje daljih obaveza prema EU, te da zemlja i dalje uspješno ispunjava političke kriterije. 

Crna Gora je otvorila dva nova poglavlja u pregovorima i to ona koja se tiču reforme zakonodavstva i pravosuđa. Od Crne Gore EK očekuje da napravi dalji napredak u ovoj oblasti, “posebno u borbi protiv korupcije i organizovanog kriminala na visokom nivou.”

“Crna Gora mora unaprijediti kompetitivnost i to tako što će pojačati produktivnost i privlačenje daljih direktnih stranih investicija u druge sektore sem turizam i nekretnine”. 

Značajne političke reforme na Kosovu

Napredak je zabilježen i na Kosovu. Tamošnja vlada, smatra EK, je predana dijalogu sa Srbijom kojem posreduje EU, te su napravili značajne političke reforme. 

"EU poštuje ovaj napredak i slaže se za početak pregovora o Sporazumu o stabilizaciju i pridruživanju sa Kosovom", navodi se, te nabraja čitav niz oblasti na koje se kosovska vlada treba koncentrisati, između ostalog: vladavina zakona, pravosuđe, javna administracija, reforma izbornog zakona, ljudska prava, zaštita manjina, trgovinski odnosi... 

Napredak zabilježen i u oblasti makedonske ekonomije

Kada je riječ o Makedoniji, koja ima status zemlje kandidata od 2005. godine, također je primijećen napredak u ispunjavanju političkih kriterija te EK daje još jednu preporuku, petu godinu zaredom, o početku otvaranju pregovora. 

Komisija preporučuje da prioritet u narednoj godini treba biti efikasna implementacija postojećih zakona, te da je potrebno fokusiranje na jačanje u oblasti nezavisnog pravosuđa, slobode govora i odnosa prema medijima, kao i borbe protiv korupcije. 

"Konstruktivan pristup odnosima sa susjednim zemljama koje su članice EU ostaje važan i, 20 godina nakon što je zemlja postala članica UN, potrebno je pronaći rješenje za problem s imenom."

Srbijanski napredak u normalizaciji odnosa s Kosovom

Kada je riječ o Srbiji, EK navodi da je 2013. godina bila "historijska" za razvoj odnosa sa EU što se očituje u odluci za početak otvaranja procesa pregovora koja je donesena 28. juna, te stupanja na snagu Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju od 1. septembra. 

"Komisija zaključuje da Srbija dovoljno ispunjava političke kriterije", zaključuje se i naglašava napredak koji je postignut u normalizaciji odnosa s Kosovom. 

"Srbija i dalje treba posvetiti posebnu pažnju nezavisnosti ključnih institucija, prije svega, pravosuđa", navodi se, sa posebnim naglaskom na procesuiranje korupcije i organizovanog kriminala, te administrativne reforme, kao i napredak u oblasti medijskih reformi. 

Nedostatak je primijećen kada je riječ o političkoj volji za zaštitu prava LGBT populacije, te se izražava žaljenje, jer je Parada ponosa morala biti otkazana četvrtu godinu zaredom. EK također od Srbije očekuje značajne ekonomske reforme i dalje usklađivanje zakona s EU zakonodavstvom.