Muzej Sarajeva u 2014. posjetili brojni ljubitelji historije

Javna ustanova Muzej Sarajeva tokom 2014. poslovao je veoma uspješno te mogu slobodno reći da je ova godina bila jedna od najuspješnijih od 1995. Svakako da je osnovni razlog obilježavanje stogodišnjice Sarajevskog atentata i početka Prvog svjetskog rata, istakla je u razgovoru za Fenu direktorica ove muzejske institucije Amra Madžarević.

Piše: Minja Lepušina

Govoreći o godini na zalasku i radu Muzeja, Madžarević naglašava da je dosta aktivnosti realizovano povodom obilježavanja Prvog svjetskog rata i Sarajevskog atentata, ali i drugi događaji. Posjeta, ne samo depandansu Sarajevo 1878.-1918., nego i drugim depandansima ovog muzeja, uvećana je u odnosu na ranije godine.

"Možda je potrebno naglasiti da iz budžeta za prošlu godinu nismo dobili sredstva za obilježavanje ove godišnjice, već smo ih obezbijedili iz drugih izvora, putem sponzorstava, donacija i vlastitih sredstava. Značajno je istaći da je tokom 2014. godine vladao veliki interes medija za naš muzej i sam događaj Sarajevskog atentata", istakla je.

Madžarević ocjenjuje da su najvažniji realizovani događaji oni koji se tiču spomenute godišnjice: obilježavanje mjesta atentata velikim banerom na muzeju, kao i mjesta gdje su se nalazile stope Gavrila Principa i mjesta spomenika Francu Ferdinadu i Sofiji.

"Najveća atrakcija je bila kopija automobila u kome su se vozili Ferdinand i Sofija prilikom atentata. U unutrašnjosti Muzeja smo poboljšali uslugu uvođenjem touch screena s kompletnom istorijom Sarajeva (dvojezično) i posebnim akcentom na atentat, kao i uvođenje zvučne prezentacije putem audiovodiča na bh. i engleskom jeziku", dodala je.

U okviru spomenute godišnjice priređena je i izložba otvorena 25. novembra u novom muzejskom prostoru Vijećnice pod nazivom Sarajevo 1914.-2014. posvećena historiji i životu Sarajeva kroz posljednje stoljeće. Madžarević podvlači da nisu bile zapostavljene ni druge aktivnosti ili drugi depandansi.

Izdvojila je Noć muzeja koja je 18. maja obilježana u svim muzejima prigodnim izložbama o poznatim Sarajlijama i umjetničkim performansima Udruženja umjetnikaBellarte. Muzej Sarajeva dio je i velike virtualne izložbe Ključevi Rima, koja je rađena u saradnji s Elektrotehničkim fakultetom Sarajevo i muzejima iz Rima, Amsterdama i Aleksandrije. Izložba je bila postavljena u auli Vijećnice, a dio izložbe je prebačen u Brusa-bezistan.

Najviše posjetilaca iz Hrvatske i Turske

Komentarišući koji je od depadansa najposjećeniji i turistima najzanimljiviji, Madžarević izdvaja da je to tradicionalno Svrzina kuća, no ove je godine tu "titulu" preuzeo Muzej Sarajevo 1878.-1918. Najveći broj posjetilaca Muzeja dolazi iz Hrvatske i Turske, a zatim, što je ocijenila možda malo neobičnim, ali već godinama su to gosti iz Južne Koreje, dok od evropskih zemalja prednjače Italijani.

"Gostima iz Evrope najviše se dopada Svrzina, ali i Despića kuća, s obzirom na sličnosti. Eksponat koji izaziva najviše pažnje i pitanja je Maketa Baščaršije u Brusa-bezistanu. Muzej Jevreja zbog izuzetnosti i starosti samog objekta, kao i same postavke ima uvijek pozitivne komentare. No, opet moram spomenuti da je ova godina bila specifična, te je naviše interesovanja izazvao automobil-kopija, odjeća Franca Ferdinada i Sofije te pištolj Gavrila Principa, kao i film o atentatu koji se prikazuje u Muzeju", ustvrdila je ona.

Govoreći o planovima za narednu godinu, direktorica Muzeja Sarajeva podsjeća da će tada biti obilježeno 70 godina oslobođenja Sarajeva od fašizma i 20 godina od završetka opsade. Te datume Muzej planira obilježiti prigodnim izložbama.

"Osim toga, planiramo postavljanje jedne zanimljive izložbe iz Etnološke kolekcije, potom obilježavanje 18. maja i Noći muzeja, učešće u Baščaršijskim noćima i druge redovne aktivnosti u skladu s finansijskim mogućnostima, o kojima u ovom trenutku ne možemo govoriti, s obzirom na to da budžeti nisu usvojeni", dodala je.

Muzej Sarajeva pozvan je da s jednom od vlastitih izložbi gostuje u Muzeju Pera u Istanbulu, a također u pregovorima je s Gradskom upravom Sarajeva u vezi s radom na stalnoj muzejskoj postavci u muzeju Vijećnice i eventualnom preuzimanju stručnog vodstva tog prostora. Direktorica se nada da će tim ovog muzeja imati zadovoljstvo da radi na tom izuzetnom projektu.

Kada je riječ o eventualnom širenju muzejskih kapaciteta, to u ovom trenutku nije moguće, osim ako Muzej Sarajeva preuzme spomenuti muzej u Vijećnici. No, na širenju fundusa se stalno radi, ali, nažalost, smanjenim kapacitetom zbog nedostatka sredstava za tu svrhu.

U planu je poboljšanje usluge putem uvođenja audiovodiča na više jezika u sve muzejske objekte, ali ponovo u skladu s budžetom i sredstvima koja budu na raspolaganju za nabavku opreme.

"Ovo je nešto što planiramo već duže vrijeme, ali smo uspjeli uvesti ovu uslugu samo u jedan muzej. U poboljšanje usluge spada svakako i digitalizacija inventara, koji će nama olakšati rad, a i pružiti mogućnost bolje usluge u smislu korištenja naše građe za naše, ali i potrebe istraživača. Digitalizaciju smo počeli ove godine, a to je dugotrajan proces", zaključila je u razgovoru za Fenu direktorica Muzeja Sarajeva Amra Madžarević.