Likovni umjetnici zahtijevaju promjene kulturnih politika

Mnoga dešavanja posljednjih mjeseci razlog su nezadovoljstva likovnih i primijenjenih umjetnika naše zemlje, koji su, okupljeni u strukovnim udruženjima, danas održali okrugli stol pod nazivom Ko otima umjetnost umjetnicima. 

Nepostojanje uhodanog sistema odabira umjetnika koji bi zvanično predstavljali našu zemlju na internacionalnim smotrama poput Venecijanskog bijenala, samo je jedan od razloga za organizaciju ovog događaja. Veliki dio odgovornosti, kako su rekli pojedini govornici na okruglom stolu, je i dosadašnja letargija i izostanak suradnje umjetnika po pitanju zajedničkih ciljeva. 

Kap koja je prelila čašu, bolje rečeno dvije kapi bile su imenovanja novih ministara za kulturu na federalnom i nivou Kantona Sarajevo. Umjetnici smatraju neadekvatnima prijedloge za ove važne funkcije koji su došli iz stranaka. Mišljenja su da Zora Dujmović, kao kandidatkinja HDZ-a za ministricu za kulturu i sport Federacije BiH, te Samer Rešidat - kandidat DF-a za ministra za kulturu i sport KS-a, neće biti sposobni da obavljaju ove dužnosti s obzirom na to da ne posjeduju nikakvo prethodno iskustvo u kreiranju kulturnih politika. Revolt umjetnika okupljenih na skupu u gradskoj galeriji Collegium artisticum, narastao je do te mjere da su tražili obustavljanje procesa usvajanja prijedloga da ove osobe obnašaju ministarske poslove.   

U ime organizatora skupa, kao uvodničari, obratili su se: 

- Admir Mujkić, likovni umjetnik, predsjednik ULUBIH-a

- Almin Zrno, fotograf, predsjednik ULUPUBIH-a

- Jusuf Hadžifejzović, likovni umjetnik

- Gordana Anđelić-Galić, likovna umjetnica i bivša direktorica galerije Collegium artisticum

- Ines Tanović, novinarka, historičarka umjetnosti i predstavnica Inicijative Kulture 2020 nastale kao rezultat februarskih plenuma i 

- Kristina Ljevak, novinarka, moderatorica skupa. 

U majici s natpisom "Šutnja je govorna mana", umjetnik Jusuf Hadžifejzović pita se da li je potrebno da se i likovnjaci stranački aktiviraju, poput brojnih sportista, muzičara i glumaca, kako bi se njihov glas shvatao ozbiljnije. 

"Kada vidimo ko dobiva rukovodeća mjesta u ministarstvima, čini se da treba", dodao je fotograf Almin Zrno. 

Stav je prisutnih da se struka mora pitati, ne samo kada je riječ o zvaničnim nastupima BiH umjetnika pod državnom zastavom i za državni novac, već i da predstavnici struke moraju biti konsultirani kada se radi o izboru resornih ministara. 

U slučaju Venecijanskog bijenala, smatraju da je najveća krivica na Umjetničkoj galeriji BiH koja je bila zadužena za odabir ovogodišnjih umjetnika u paviljonu BiH. Nakon što je prije dvije godine Muzej savremene umjetnosti Republike Srpske ovaj posao obavio na najvišem nivou, poslavši Mladena Miljanovbića i njegov rad Vrt uživanja, Umjetnička galerija je nekoliko sedmica prije isteka roka odustala od projekta, pravdajući se izostankom finansijskih i stručnih kapaciteta da ga realizira. Umjetnici su ogorčeni što o ovome nisu bili obaviješteni, već su za tako nešto saznali kroz tekst objavljen u Nezavisnim novinama. Izostanak susretljivosti sada već bivšeg ministra kulture FBiH Salmira Kaplana, te kasnija aplikacija teatarskog redatelja Harisa Pašovića i njegovog East West Centra da predstavljaju BiH, dodatno je razljutila likovnu struku. 

Akademski kipar Mensud Kečo predložio je da se pokrene peticija za smjenu direktora Umjetničke galerije Straje Krsmanovića. 

Ines Tanović potvrdila je da je jedan od najvećih problema s kojima se susreću kulturni radnici njihova razjedinjenost. No taj osjećaj usamljenosti i prepuštenosti samima sebi nije svojstven samo radnicima u kulturi, već građanima u brojnim drugim sektorima. Upravo iz tih razloga, inicijativa Kultura 2020  nedavno je javnosti predočila deset zaključaka koji predstavljaju "konsenzus" kulturnih radnika iz cijele države, nastao nakon tromjesečnog rada.  

U kontekstu Venecijanskog bijenala, kao i izbora resornih ministara, naglasila je Tanović, na vidjelo je isplivao problem procesa izbora svojstven svim javnim institucijama. 

"Uspostava kriterija prilikom zapošljavanja ne smije biti podobnost ili neke druge preferencije, nego stručnost", rekla je Ines Tanović. 

Struku treba vratiti struci, a esnaf likovnih umjetnika zaštititi od politizacije, naglasio je Almin Zrno, što su učesnici podržali kao jedan od zaključaka. novci namijenjeni za kulturnu promociju države moraju se trošiti transparentno i prema unaprijed određenim kriterijima. 

"Kulturna strategija Republike Srpske je da stvara jak identitet RS-a putem umjetnosti, a strategija Federacije da troši pare kako stigne i ne zna šta bi s umjetnošću", rekao je Slobodan Samardžić. Ne možemo očekivati da ministri učine išta za nas ako nas ne poznaju. Trebamo postati subjekt u odlučivanju, moramo im pomoći jer su oni žrtve neznanja, a oni moraju tu pomoć prihvatiti. Moramo im objasniti da su nekompetentni bez nas", istaknuo je. 

S tim u vezi, jedan od zaključaka skupa bilo je formiranje tijela koje će, u ime prisutnih udruženja (ULUBiH, ULUPBiH, Crvena, Zvono i Koalicija 2020) bilo zaduženo za zvaničnu komunikaciju s nadležnim institucijama.

Već prva prilika pruža im se uskoro, s obzirom na to da je uoči današnjeg skupa stigao poziv od Ministarstva za civilne poslove. U delegaciji koja će prisustvovati sastanku bit će predsjednici strukovnih udruženja Almin Zrno, Admir Mujkić, te Amra Zulfikarpašić i Ines Tanović. 

Očekuje se zvanično saopćenje u kojem će umjetnici predstaviti formulirane zaključke s ovog skupa.