Kulturnjaci: Proizvođači i nosioci društvenih promjena

"Više od 75% informacija svjetskih medija o mojoj domovini Austriji tiču se kulture. Siguran sam da bi kod vas moglo bisti isto", rekao je Valentin Inzko na otvaranju konferencije 'Stanje institucionalne kulture u BiH', koja je u sarajevskom 'Collegium Artisticumu' otvorena u utorak 31. maja.

Na konferenciji koju je organizirao Festival MESS okupili su se brojni  predstavnici institucija kulture. Među njima su bili i predstavnici sedam  kulturnih institucija od državnog značaja (Zemaljski muzej BiH, Biblioteka za slijepa i slabovida lica BiH, Historijski muzej BiH, Muzej književnosti i pozorišne umjetnosti BiH, Nacionalna i univerzitetska biblioteka BiH, Umjetnička galerija BiH i Kinoteka BiH), koje već dugi niz godina predstavljaju jedan od najvećih problema u kulturi BiH s obzirom da ih ne finansira država, što je posljedica nepostojanja državnog ministarstva kulture. 

Autonomnost u odlučivanju i finansiranju
Glavni uvodničar Dino Mustafić rekao je kako je cilj konferencija da donese zaključke koji će biti upućeni svim nadležnim nivoima vlasti, te da bi sve to trebao biti početak kulturne akcije i inicijative za evropske standarde i procese integracije bosanskohercegovačkog kulturnog prostora u evropsko društvo.

Jedan od prvih zaključka konferencije trebao bi biti zahtjev za autonomnost u odlučivanju o kulturi, te autonomnost finansiranja. Tek tada kontinuitet kulturnog života neće ovisiti od političke volje koja je prisutna ili nije u određenom trenutku, niti će taj kontinuitet biti prekidan smjenama vlasti, rekao je Mustafić.

Uvesti poreske olakšice za kulturu
Valentin Inzko je u svom govoru apelirao na kulturne radnike da insistiraju na svom učešću u donošenju politika. "Vi na raspolaganju imate više instrumenata komunikacije od političara, a i narod više vjeruje umjetnicima" - bio je konkretan Inzko. 

Treba spomenuti i sve dosadašnje kulturne uspjehe koji su se dešavali unatoč postojećim institucijama vlasti a ne zbog njih, rekao je Inzko. Ipak, javna pomoć je itekako potrebna za opstanak kulture, a ona se može manifestirati i određenim povlasticama koje država može da uvede. Inzko je naveo primjer Irske koja je pisce oslobodila poreza, te time postala meka za književnike iz cijelog svijeta, naročito iz Amerike. Pomenuo je i Austriju koja nudi pomoć umjetnicima u vidu plaćanja troškova zdravstvenog i socijalnog osiguranja i doprinosa.

"Država to može da uradi, a ti ljudi bi joj višestruko vratili" rekao je Visoki predstavnik, naglasivši još jednom da ništa ne može popraviti image jedne države kao njena kultura, što podrazumijeva i nova radna mjesta i nove investicije. 

Federacija nije osnivač niti jedne institucije
Ministar Kulture FBiH Salmir Kaplan govorio je o paradoksu da Federacija nije osnivač niti jedne klturne institucije, što znači da ni jedna nije u njihovoj direktnoj nadležnosti. Ipak, finansiraju se projekti, od kojih su u najvećem broju oni koje predlažu institucije kulture. 

S obzirom da je aktuelni budžet pravila bivša vlada, iz njega će se izdvojiti jednokratna pomoć za sedam institucija kutlure od državnog značaja. No, Kaplan je potvrdio da će se od naredne godine u budžetu uspostaviti fond za pomoć institucijama kulture od državnog značaja. 

Političke elite kulturu smatraju potrošnjom a ne proizvodnjom
Osim trojice navedenih uvodničara, u prvom dijelu konferencije govorili su: Ivica Šarić, ministar kulture i sporta Kantona Sarajevo ("Nastojat ćemo da dio budžeta koji se izdvaja za kulturu i sport dovedemo na 5%, koliko je bilo i za vrijeme mog mandata 2003 - 2007, a to bi značilo oko 10 miliona KM više nego što je sad"); Gradimir Gojer, direktor Narodnog pozorišta Sarajevo (Političke elite i dalje kulturu smatraju potrošnjom, a ne proizvodnjom... Finansiranje festvalske kulture na račun svakodnevne je logika političara 'nazdravičarskog' karaktera"); Adnan Busuladžić, direktor Zemaljskog muzeja u Sarajevu (Muzej se i dalje doživljava kao politički problem...); Strajo Krsmanović, direktor Collegium Artisticuma i Zlatko Topčić, direktor Kamernog Teatra 55. 

Među uvodničarima nije bilo Nenada Novakovića, direktora Narodnog pozorišta RS, mada je bio najavljen.

Nakon uvodnih izlaganja, konferencija je nastavila rad diskusijama.