Kultura religija - Dogma nije cilj
Pišu: Arijana Aganović i Saša Gavrić, SOC
Pokretači uvođenja nekonfesionalnog/religijskog školskog predmeta, koji će se kasnije nazvati Kultura religija, nisu nikad mogli ni sanjati da će ovaj predmet imati tako dug i mukotrpan put do njegove potpune implementacije. Ideja za integraciju nastavnih sadržaja koji se tiču interdisciplinarnog izučavanja četiri tradicionalne religijske zajednice u Bosni i Hercegovini (BiH) u nastavne planove pokrenuta je 2000. godine, kada je Ured Visokog predstavnika (OHR) izvršio pritisak na domaće vlasti. Dva entitetska ministarstva obrazovanja/prosvjete su potpisala sporazum i između ostalog se obavezala da će u škole uvesti nove nastavne sadržaje, koji će eliminisati segregaciju. Rezultat toga je, i sada već jedanaestogodišnji rad na ovom predmetu.
Predmet Kultura religija je dizajniran kao nezavisni predmet koji će podučavati o religijama i poštovanju spram različitosti u vidu praktičnog znanja, koje učenici i učenice mogu sprovoditi u svakodnevnim interakcijama sa osobama iz vlastitog okruženja. Predmet naročito težište stavlja na razvijanje i podsticanje tolerantnog suživota svih ljudi u BiH, ukazujući na sličnosti između četiri dominantne religije u BiH. Ovakav predmet omogućava učenicima/ama da bolje upoznaju religijske tradicije iz kojih dolaze te da bolje upoznaju religijske tradicije iz kojih dolaze njihovi/e vršnjaci/kinje. Religija se posmatra kao neizostavan dio kulturnog i historijskog identiteta čije upoznavanje vodi ka izgradnji inkluzivnog i demokratskog društva. Cilj nije izučavanje dogme pojedinih religija, već interdisciplinarno proučavanje interakcije između religije i različitih društveno-kulturnih segmenata, kao što su: porodica, društvo, arhitektura, umjetnost, običaji, praznici, hrana itd. Iz iskustva kroz rad sa nastavnicima/ama i učenicima/ama uvidjeli smo pozitivan stav prema ovakvom interdisciplinarnom i interaktivnom pristupu religijama i religijskim zajednicama i tradicijama.
Napori da se Kultura religija uvede u školski sistem nisu protekli bez prepreka. Implementacija predmeta je od početka nailazila na jaku opoziciju od određenih predstavnika religijskih zajednica, za koju vjerujemo da je potekla iz mišljenja da će ovaj predmet istisnuti vjeronauk/u iz škola te da relativizira sadržaj vjerskih istina pojedinačnih religija metodologijom neutralnog i znanstvenog, te sociološkog pristupa religijama. Činjenica je da se predmet Kultura religija upravo oslanja na prethodno znanje koje učenici/e dobivaju iz vjeronauka. Kultura religija ne namjerava oduzimati nečije pravo na vjersko obrazovanje, no želi reducirati potencijalne nesporazume i konflikte koji nastaju iz nedostatka znanja o drugim religijama, obogaćujući sljedeću generaciju sa osnovnim znanjem o kulturi i historiji njihovih vršnjaka i vršnjakinja.
Trenutno se predmet Kultura religija, a u skladu sa jednogodišnjim nastavnim planom i programom za srednje škole, razvijenim od strane grupe stručnjaka i stručnjakinja, implementira u srednjim školama Bosansko-podrinjskog kantona Goražde, Zeničko-dobojskog kantona, a od februara 2009. godine i u svim srednjim školama Republike Srpske, u okviru predmeta Demokratija i ljudska prava. Sličan predmet, malo drugačijeg nastavnog plana i programa implementira se i u Tuzlanskom kantonu. Od 2011. godine se pod istim imenom, ali sa potpuno drugačijim pristupom, implementira i izborni predmet u srednjim školama Kantona Sarajevo, kao alternativni predmet za vjeronauku. Za nadati se da će se od naredne školske godine Kultura religija vratiti u srednje škole Sarajeva, ali kao obavezan, jednogodišnji predmet, jer se ovaj predmet ne može niti treba postavljati kao konkurencija vjeronauku.
Radiosarajevo.ba pratite putem aplikacije za Android | iOS i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram, kao i putem našeg Viber Chata.