Kraljeva Sutjeska - Čuvar našeg sjećanja

U Kraljevoj Sutjesci, udaljenoj 56 km sjeveroistočno od Sarajeva, u blizini nekadašnjeg dvorca (od kojeg su danas sačuvani samo temelji) odakle je potekla državnost BiH, nalazi se graditeljska cjelina: Franjevački samostan i Crkva sv. Ivana Krstitelja, jedna od najstarijih džamija u BiH, a samo nekoliko kilometara dalje nalazi se srednjovjekovni grad Bobovac. Ovi objekti, kao i stara bosanska kuća, proglašeni su nacionalnim spomenicima Bosne i Hercegovine.

Franjevački samostan
U ovom samostanu sadržana je prošlost svih naroda koji žive na ovim prostorima, a sva blaga koja su ovdje pohranjena predstavljaju najvažnije svjedošanstvo naše prošlosti, koja će biti postojana sve dok postoji i ovo mjesto.

Prvi spomen o samostanu nalazimo u popisu franjevačkog pisca Bartola Pisanskog iz 1385. godine, pa se i pretpostavlja da je izgrađen u prvoj polovini 14 stoljeća. Društveno-istorijske (ne)prilike učinile su da samostan nekoliko puta bude srušen do temelja, ali svaki put iznova podizan je na istom mjestu, a 1888-90. sagrađen je samostan kakvog danas imamo priliku vidjeti.

Početak formiranja jedne od najvrijednijih i najstarijih zbirki umjetnina i istorijskih dokumenata u Franjevačkom samostanu u Kraljevoj Sutjesci poklapa se sa dolaskom franjevaca u Bosnu i Hercegovinu. Očuvanje zbirke, koja je djelimično uništena zajedno sa rušenjem manastira kroz istoriju, nije bilo lako, ali  ipak je očuvan značajan broj najrazličitijih predmeta od kulturnog, istorijskog i umjetničkog značaja.

Ono što je sačuvano i do danas i u čemu se ogleda vrijednost ovog samostana jesu: zbirka kasnorenesansnog i baroknog slikarstva, zbirka crkvenog posuđa, vrijedna zbirka starog crkvenog ruha, stara arhivska građa među kojom se ističu najstarije matične knjige u BiH, te brojni pisani dokumenti, biblioteka samostana sa starijim i novijim izdanjima, brojnom i vrijednom periodikom, te najvećom zbirkom inkunabula čuvanih na jednom mjestu u Bosni, a također, samostan posjeduje i vrijednu zbirku arheoloških spomenika. Danas su reprezentativni predmeti iz ukupnog fundusa samostana izloženi u muzejskom prostoru samostanske zgrade u vidu stalne izložbe.

Crkva sv. Ivana Krstitelja
Sličnu sudbinu kao i samostan imala je i crkva posvećena sv. Ivanu Krstitelju. Nekoliko puta je zajedno sa samostanom rušena do temelja, a sadašnja crkva, bazilikalnog tipa u neorenesansnu obliku, izgrađena je 1906-1908, po nacrtima arhitekte Josipa Vancaša, koji je zaslužan i za izgled sarajevske Katedrala i mnoštva drugih objekata u glavnom gradu.

Kako je crkva posvećena sv. Ivanu Krstitelju, središnja je Antoninijeva slika 'Krštenje na rijeci Jordanu' smještena u konhi apside. U kripti ckrve nalazi se kameni sarkofag iz 15. stoljeća, za koji se vjerovalo da čuva posmrtne ostatke pretposljednjeg bosanskog kralja.

U novije vrijeme crkvu krasi i bronzana skulptura posljednje bosanske kraljice Katarine, a zanimljivo je spomenuti da se u crkvi od 1865. godine nalaze orgulje, najstarije na ovdašnjim prostorima, koje su sačuvane i koje su još uvijek u funkciji.

Stari grad Bobovac
Srednjevjekovni grad Bobovac podigao je ban Stjepan II. Kotromanić, a završetak izgradnje grada, značajnog za istoriju ovdašnjih naroda, vezan je za period prve decenije 15. stoljeća. Sjedištem bosanskih vladara ostao je od bana Stjepana II. Kotromanića, preko svih bosanskih kraljeva, sve do do prestanka bosanske samostalnosti i turskog osvajanja 1463.  Politička funkcija Bobovca ogleda se u činjenici da se unutar njegovih zidina čuvala bosanska kruna zbog koje je početkom XV. stoljeća, u nastojanju da je se domogne, ovu utvrdu pohodio tada najmoćniji evropski vladar

Kraljevski mauzolej na Bobovcu bio je ukrašen fresko slikarijama, među ostalima markantnom kompozicijom strašnog suda. Nalazi iz grobne kapele - mauzoleja, gdje su pokopani kraljevi Stjepan Ostoja, Tvrtko II. Tvrtković i Stjepan Tomaš, te supruga Tvrtka II. Doroteja Gorjanska, zaslužuju posebnu pažnju. Izgrađene u crvenom mramoru donesenom iz Panonije (Siklos, Ostrogon ili Erdelj), one su jedinstvena pojava u Bosni i Hercegovini.

Arheološko otkopavanje Bobovca vršeno je u periodu od 1959. do 1967. god. pod stručnim vodstvom pok. Pavla Anđelića i urađena je rekonstrukcija mauzoleja. Predmeti koji su pronađeni na Bobovcu nalaze se u Zemaljskom muzeju u Sarajevu.

Jedna od najstarijih džamija u Bosni
U Kraljevoj Sutjesci je i jedna od najstarijih džamija u Bosni, a prema predaji, sagradio ju je 1463. godine turski osvajač sultan Mehmed II el-Fatih prilikom pohoda na Bosnu i osvajanju Bobovca. Zanimljiv podatak je da je ova džamija sagrađena za samo tri dana, a  s obzirom na to da nikada tokom istorije nije rušene ili značajnije oštećena, zadržala je prvobitni oblik.

Legenda kaže da su se tokom pohoda sultana Fatiha, na ovom mjestu prije izgradnje džamije, vršile obredne molitve pod otvorenim nebom, a za računanje vremena sultan bi koristio zabodeni štap u zemlju. Jednoga dana na štapu se pojavio mrav koji se kružno kretao po štapu, a sultan je to shvatio kao znak da na ovom mjestu treba napraviti džamiju, što je malo zatim i uradio.

Stara Bosanska Kuća
Stara bosanska kuća u Kraljevoj Sutjesci stara je oko 300 godina i jedan je od rijetko očuvanih stambenih objekata-spomenika. Izgledom i namjenom prostora ne samo da odražava tradicionalnu kulturu stanovanja u Bosni, nego je pravi biser stambene arhitekture na našem prostoru.

Kao spomenik kulture ova kuća je pod zaštitom države. Nakon nedavne sanacije oštećenih i dotrajalih dijelova spašena je od trajnog uništenja.

Zbog ovih, ali i mnoštva drugih razloga, zaista vrijedi posjetiti ovo pomalo zabačeno i zaboravljeno, ali prelijepo mjesto.