Pitali smo specijalistu: Ko neće smjeti primiti vakcinu protiv COVID-19

Novac za vakcine protiv COVID-19 je osiguran, a prve doze u BiH se očekuju u prvom kvartalu iduće godine.

Kako smo pisali prije nekoliko dana, formiraju se timovi koji će raditi na vakcinaciji te se prave spiskovi onih koji će ih prioritetno primiti.

Prioritet će biti zdravstveni radnici, ali i policija, granični službenci i drugi koji spadaju u rizična zamimanja, kao i stare osobe. Slijede hronični bolesnici, a potom na red dolaze ostali.

Vakcine, kako je rečeno, neće dobiti mlađi, ali i oni koji ih ne smiju primiti.

Pitali smo nadležne ko su zapravo oni koji ih ne smiju primiti i zašto.

Odgovor iz Zavoda za javno zdravstvo FBiH još čekamo.

No, doktor Zaim Jatić, specijalista porodične medicine i predsjednik Udruženja ljekara porodične medicine FBiH, dao nam je pojašnjenje.

Jatić je napomenuo da još nisu dobili zvanična uputstva o kontraindikacijama, te pojasnio da je neka opća kontraindikacija za svaku vakcinu pojava alergije na neku komponentu sastava.

"Da tako kažem 'klasične' vakcine ne mogu primiti osobe sa slabim imunitetom. Ove protiv COVID-19, Pfizerova, je vakcina napravljena na novi način, nije sa umrtvljenim virusom", rekao je dr. Jatić. 

Dodao je da, ako ju je primio novi predsjednik SAD-a Joe Biden, koji je pri tome bolestan i stariji, znači da nema mnogo kontraindikacija. 

Jatić je objasnio da je proizvođač vakcine protiv COVID-19 naveo dva slučaja u kojima se ne smije primiti vakcina.

"To su osobe sa imunodeficijentnim stanjem, te oni koji primaju imunosupresivnu terapiju, na primjer oni koji su imali transplantaciju.

Tu su i oni koji imaju eventualne alergijske reakcije na sadržaj vakcine", istakao je dr. Jatić.

Dodao je da još ne zna šta je tačno u vakcini protiv COVID-19 što bi moglo izazvati alergiju.

"Recimo, ove 'obične' vakcine protiv gripe imaju mogućnost da povuku sa sobom proteine koji su u jajima pa ko je alergičan na jaja ne treba ih primiti", kazao je dr. Jatić.

On je naglasio da vakcina protiv COVID-19 nije testirana za djecu mlađu od 17 godina.

Inače, imunodeficijencije se odlikuju smanjenom aktivnošću imunskog sistema u odbrani organizma od štetnih agenasa.

Glavna karakteristika imunodeficijentnih stanja je povećana sklonost infekcijama, kao i veća učestalost nekih malignih tumora.

Imunodeficijencije mogu biti primarne (urođene) i sekundarne (stečene).

Primarne imunodeficijencije čini grupa rijetkih bolesti koje su uglavnom genetske prirode. Postoji više od 80 prepoznatih primarnih imunodeficijentnih sindroma.

Sekundarne imunodeficijencije nastaju kao posljedica djelovanja vanjskih faktora na imunološki sistem i to najčešće usljed nekog drugog oboljenja (autoimunih, malignih bolesti; šećerne bolesti), recidivirajućih i jakih infekcija ili imunosupresivne terapije.

Među stečenim imunodeficijentnim stanjima svakako je najpoznatiji AIDS.