Nataša Kandić i sjećanje na Srebrenicu: Ovo je moja poruka...

Parlament Europske unije organizirao je prošle sedmice otvorenu sesiju povodom 25. godišnjice genocida u Srebrenici, a govornici su bili direktorica Fonda za humanitarno pravo Nataša Kandić i direktor Memorijalnog centra Srebrenica Emir Suljagić.

U razgovoru za Radiosarajevo.ba Nataša Kandić je rekla da su poslane važne poruke da genocid mora da ostane ne samo u sjećanju, nego da se svijest razvija u pravcu kako bi danas i u budućnosti porodice žrtava doživjele opštu pažnju.

"Emir Suljagić je ovom prilikom imao puno novog da kaže o Memorijalnom centru i da se po prvi put razvija u pravcu od glasa žrtava do prikupljanja dokumentacija, stvaranja arhive, pokušaja da se okupe puno različitih organizacija, eksperata u osmišljenoj aktivnosti suprostavljanja negiranja i prešutkivanju i sve većem broju relativizacije i revizionizma genocida", kazala je Kandić.

Moja poruka je upućena žrtvama s obzirom da suđenja ratnim zločincima sve više prolaze nezapaženo, podvukla je ona.

Naše žrtve

"Nema više suđenja u Haškom tribunalu, suđenje Ratku Mladiću se završava. Svima nam je potpuno jasno da tu ne može biti iznenađenja, da će biti kažnjen za krivična djela koje je počinio, kao što je osuđen i Radovan Karadžić. Svi pokušaji da izađe iz zatvora, da ode na neko liječenje su politička igra", rekla je Kandić.

U povodu 25. godišnjice od genocida, poslala je poruku porodicama žrtava..

"Moja poruka je da moramo, kada govorimo o žrtvama, da pokušamo govoriti da su to naše žrtve, ne bošnjačke, srpske ili hrvatske, već naše. S tim da, kada su u pitanju krivična djela i optuženi postoje velike razlike. Ono što je važno istići kada dođe 11. juli da imamo značajno haško naslijeđe o tome što je počinjeno u Srebrenici, o izvršenom genocidu, saučeništvu u genocidu, pomaganju, o raznim mjestima i stratištima gdje su ostale kosti hiljade i hiljade ljudi", istakla je ona.

Ukazala je da i 25. godina nakon ovog monstruoznog čina, brojne porodice nisu našle kosti svojih najmilijih.

"Imamo situaciju da za hiljadu žrtava porodice i dalje ne znaju gdje se nalaze posmrtni ostaci. Ono što sam posebno istakla u govoru pred Parlamentom je da je u svakoj normalnoj zemlji nakon 25. godina od genocida, svi posmrtni ostaci bili pronađeni, da više majke ne bi čekale na neku kost, već mogle da sahrane svoje sinove dostojanstveno da sahrane. Kod nas majke još čekaju drugu ili treću koščicu", naglasila je Kandić.

Istakla je da se zalaže da civilno društvo napravi pritisak kako bi porodice konačno našle smiraj.

"Vjerujem da određene informacije postoje i u okviru institucija, prije svega mislim na policiju bosanskohercegovačkog entiteta RS. To mora da postoji i u vojsci i u vojnoj policiji da među onih 22.000 pripadnika bosanskih Srba koje su učestvovale u Srebrenici, mora da postoje oni koji imaju informacije o onima čija sudbina nije još rasvjetljenja. To je civilizacijski prioritet", potcrtala je on..

Ukazala je i na institucionalno negiranje genocida.

Sudske činjenice

"Postoje sudske činjenice koje se ignorišu, prešutkuju ili pokušavaju se na drugi način predstaviti. Problem je u tome što je postojeći politički horizont takav da o prihvatanju sudskih činjenica odlučuju oni koji sami u političkom smislu nisu još raščistili niti došli do saznanja da su obavezni da preuzmu odgovornost za ono što se dogodilo. Prije svega mislim na Srbiju i RS koja od 2004. kada Milorad Dodik javno kaže da je genocid pravna činjenica i da oni znaju da je izvršen genocid. Poslije 2007. stalno imamo nazadovanje, da bi 2018. imali odluku Vlade RS kojom se poništava jedan dokument, izvještaj Vlade RS od 2004. kojom se poništava sve ono što je do 2007. postignuto i ponovo imamo jednu tamnu stranu srpske historije i politike. To je nešto što je ograničavajući politički horizont i dok je političara u RS i Srbiji, dokle je teško o tome da ćemo imati političari koji su odgovorni prema ratnim zločinima i genocidu", govori Kandić..

Istakla je da nam ne može pomoći ni međunarodna zajednica, ako sami sebi ne pomognemo.

"Ono što Europski parlament ne može da uradi je da promijeni svijest naših političara. To se mora dogoditi ovdje i u okviru izbora. kada prestanemo da biramo prethodnike koji su remetilački faktor u odnosu na suočavanju s proslošću, kada to uspijemo da savlademo ne treba nikakva međunarodna zajednica. Onda se otvara put za preuzimanje odgovornosti, suočavanju s prošlošću i demokratsku budućnost i vladavinu prava", kazala je Kandić.