Kalinić: 'Nauka bi se mogla popularizirati kroz TikTok i Instagram reelse'

Prošle sedmice na redakcijski e-mail stigla je važna informacija, Jelena Kalinić drugoplasirana je naučna novinarka godine u Europi, po odluci stručnog žirija.

Nagradu je dodjelila Evropska federacija za naučno novinarstvo, kako bi se prepoznala i promovisala izvrsnost i inovativnost u naučnom novinarstvu u cijeloj Europi.

Tim povodom, kontaktirali smo Jelenu Kalinić koja je za portal Radiosarajevo.ba ispričala kako je tekao njen put, detalje ove nagrade i kakav je položaj nauke u Bosni i Hercegovini.

Trending

Brza reakcija spasila život: GSS Cazin iz nabujale Une spasio ribolovca

10.11.20. 11:08

Jelena Kalinić o Pfizerovoj vakcini: Zašto je to dobra vijest za nas?

Radiosarajevo.ba: Diplomirali ste biologiju, a zatim ste studirali Ruski jezik i književnost, nakon toga stekli ste diplomu Mastera iz oblasti komparativne književnosti, teatrologije i filma. Neobičan spoj, možete li nam reći kako je došlo do ovakvog izbora?

Kalinić: Vrlo jednostavno, kao najbolji student biologije nisam na konkursu dobila posao asistenta, a imati posao na fakultetu mi je bio jedini način da magistriram, pa i doktoriram i imam naučnu karijeru jer drugačije finansijski nisam mogla. Moji bivši profesori s biologije su uništili tu želju, uništili mi karijeru, izabrali na to mjesto osobu s manjim prosjekom koja nije pokazivala ljubav prema naučno istraživačkom radu koju sam ja pokazivala, a meni su praktično uništili život. Sva primanja moje porodice je bila penzija mog oca, jer je moja majka praktično izbačena s posla u Energoinvestu i nikada se nije vratila posao. Više sam bila gladna nego sita. Upisala sam ruski jezik jer sam ga htjela naučiti, a nije bilo kurseva, da mi prođe vrijeme dok ne smislim što ću sa životom, a volim rusku postmodernu. Potom sam upisala Master komparativne književnosti u kojem sam zaista uživala. Još bih jedino voljela završiti Akademiju likovnih umjetnosti.

Radiosarajevo.ba: Vi ste freelance novinarka, pišete za Voice of Amerika, ali ste i autorica blogova Vakcine.ba i Quantum of Science, kako ste se odlučili na otvaranje bloga, koliko posjeta bilježite?

Kalinić: Prosto, postojeći mediji kod nas nisu znali za profesionalno pisanje o nauci, a na ideju sam došla zahvaljujući sjajnoj Adisi Bašić koja mi je predavala na studiju komparativne i kod koje smo imali niz vježbi kreativnog pisanja, a jedna od njih je bila blog. Shvatila sam da je bolje da pravim svoj portfolio za budućnost i pokažem šta umijem te da će neko primijtiti ono što radim nego da radim potplaćeno i prekarno za različite medije. Blog Quantum o Science mjesečno bilježi oko 30 000 posjeta, reach od oko 160 000 mjesečno, a Vakcine.BA također imaju visok broj posjeta i dobar reach i bez lažne skromnosti se može reći kako su jedan od najpotpunijih izvora informacija o dječijim i COVID vakcinama u regionu.

Radiosarajevo.ba: Nedavno ste osvojili nagradu Europskih naučnih novinara/ki, drugoplasirana ste naučna novinarka godine u Europi, po odluci stučnog žirija, kakva je to nagrada?

Kalinić: To je nagrada koja dodjeljuje Evropska federacija naučnih novinara (EFSJ). Nagrada prepoznaje i promiče izvrsnost i inovativnost u naučnom novinarstvu diljem Europe, a nominacije dolaze od nacionalnih udruga naučnog novinarstva kao i od pojedinaca. Ovogodišnju nagradu sponzorirali su Elsevier izdavač i Udruga britanskih znanstvenih pisaca.

Radiosarajevo.ba: Možete li nam reći o kojim se istraživačkim člancima radi?

Kalinić: Tri članka za koja sam dobila nagradu su onaj koji je analizirao kako je vlada Sjeverne Makedonije praktično slagala cijelu naciju da je ivermektin lijek za COVID-19 i lažirala da postoji studija WHO o tome da je ovo lijek za ovu bolest te prezentirala fabricirane meta-studije, a koji je objavljen na Quantum of Science. Drugi tekst je objavljen na Glas Amerike, a tiče se labave regulacije terapija matičnim stanicama i pupkovine i tome kako su ljudi koji su uložili u zdravlje svoje djece pohranjujući ove ćelije izgubili te biološke uzorke prilikom bankrotiranja kompanije. Treći tekst je objavljen na Medicentar i govori o uznemiravanju i prijetnjama prema naučnim novinarima i komunikatorima te pozivima na linč.

Radiosarajevo.ba: Sumnjivi lijekovi za liječenje COVID-19 infekcije, preslaba regulacija terapije matičnim ćelijama te uznemiravanje naučnih novinarki i novinara na Balkanu - da morate koji članak biste Vi izdvojili?

Kalinić: Niti jedan, sva tri su sjajna i ne mogu birati. Do sada sam napisale stotine tekstova i uradila desetine Youtube videa i lekcija o nauci da stvarno nemam mogućnosti bilo šta izdvojiti.

Radiosarajevo.ba: Koliko je vremena potrebno za istraživački članak, na koji način dolazite do informacija, šta čitate i gledate?

Kalinić: Ovo pitanje zahtijeva tekst za sebe, a o tome sam pisala baš za Mediacentar. Treba čitati kredibilne izvore informacija, kredibilnu naučnu literaturu i razumjeti podatke. Mišljenje jednog eksperta je najniži nivo dokaza. Čitam Kazancakisa, Pabla Nerudu, Stajnbeka, Markeza, Ruždija, Pelevina, Pinkera, Science i Nature.

Radiosarajevo.ba: Da li ste se Vi ikada u svom radu susretali s uvredama i prijetnjama, kako se zaštititi od napadača?

Kalinić: Da, naravno. Prijetili su mi da me treba spaliti na lomači, da nas koji promovišemo vakcine treba isjeći motornim pilama. Onda su počeli "samo" da ismijavaju. Ne znam kako se zaštititi od napadača, lažnih profila, profila iz susjedstva protiv kojih naša policija ne može ništa. To meni treba neko objasniti. Mene nije briga. To su rizici profesije i zna biti zabavno.

Radiosarajevo.ba: Zašto ljudi po Vašem mišljenju u 21. vijeku imaju potrebu za teorijama zavjere, mislite li da je moguće promijeniti mišljenje antivakserima, otvoriti im oči?

Kalinić: Opet ste postavili pitanje na koje mi treba bar pet stranica teksta. Ništa – jačanje radikalnih alt right pokreta, nesposobnost institucija da komuniciraju informacije, korupcija - sve to ima utjecaja i ljudi gube povjerenje u zdravstvo i nauku. Mi klizimo u novi mračni vijek, klizimo u fašizam, a u kombinaciji s klimatskim promjenama, mislim da čovječanstvo, humanizam nemaju mnogo šansi. Veliki sam pesimista. Okultizam, new age, alternativna medicina, pseudonauka – svemu tome su bili skloni i nacisti. Nauka, internet, vakcine su žrtve svog uspjeha. Ne vjerujem da se antivakserima mogu otvoriti oči. Imali smo i slučajeva pristaša Qanon koji su izašli iz toga ili rijetki slučajevi antivaksera koji su „progledali“, ali to su usamljeni slučajevi. Društvo je polarizirano i pitanje antivakserstva nije pitanje nauke nego pitanje političke polarizacije. Shvatimo to jednom.

12.12.20. 10:57

Mladi su zaneseni naukom, ali u BiH ne mogu realizirati svoje snove

Radiosarajevo.ba: Vjerujemo da Europa izdvaja značajnija sredstva od Bosne i Hercegovine za promociju nauke, kakva je naša država po tom pitanju, kolika se sredstva izdvajaju?

Kalinić: Još jedno pitanje koje zahtijeva stranice i stranice odgovora. O tome sam pisala u članku na svom blogu. U Jugoslaviji, u Socijalističkoj Federativnoj Republici BiH je izdvajano mislim oko 1.5% bruto nacionalnog dohotka, a sada se izdvaja 0.05% No to nije kraj tragedije – naše naučne instituicije su nedovoljno uključene u IPA i Horizon programe iz kojih bi se mogla povući sredstva i doći do značajnih saradnji.

Radiosarajevo.ba: Poznati ste po radu sa mladima, na koji način je njima najlakše približiti teme koje nažalost nisu zastupljene u redovnoj nastavi?

Kalinić: Kroz TikTok i Instagram reelse, naravno.

Radiosarajevo.ba: I za kraj, na koji način bi se nauka mogla popularizirati?

Kalinić: Opet – kroz TikTok i Instagram reelse, kroz podcaste, blogove, obrazovne emisije, javna predavanja, crtane filmove, igrice, sajmove nauke, in sito eksperimente prilagođene djeci i omladini. Kroz knjige iz kojih se ne uči napamet. Kroz nastavnike koji ne tjeraju učenike da uče napamet. Kroz uspjehe u nauci i naučne radove.