Kako se nelegalno prodaju životinje u BiH

Povodom saopćenja Centra za životnu sredinu iz Banja Luke o nelegalnoj trgovini životinjama putem interneta, istražujemo na koje se sve načine nelegalno trguje životinjama.

Počnimo od zakona - Zakon o zaštiti i dobrobiti životinja izričito je zabranio držanje i prodaju životinja u pet shopovima te uvoz i prodaju egzotičnih vrsta. Naravno, rijetko koji prodavač se toga pridržava, a životinje su često u jako lošem smještaju. Također, zakon brani i držanje divljih životinja u privatnom smještaju, kao i njihovu prodaju. To da je trgovina ugroženim vrstama zabranjena, ne treba čak ni spominjati...

Psi - najčešći vid trgovine
Krenimo od pasa, kojima se najviše i trguje. Najčešći tekst nekog oglasa za prodaju psa glasi ovako "prodajem psa šampionskog porijekla". Oglas već zvuči primamljivo, ali kada se malo uđe u analizu tog šampionskog porijekla, shvati se da je jadni pas imao samo djeda ili pradjeda koji je osvojio jednu titulu - i to je to. Dakle, radi se o sasvim prosječnom psu. Da bi pas bio šampionskog porijekla, oba roditelja moraju biti registrovani šampioni. Obično se u takvim slučajevima radi o psima neregistrovanih odgajivača te psima sa farmi. 

Farme pasa predstavljaju veliki problem ne samo kod nas, već i u svijetu. Životinje se drže u minijaturnim kavezima isključivo radi hiperprodukcije, što dovodi do degeneracija, uništavanja rase, nasljednih bolesti, itd. Također, često se rade miješanja sa drugim, sličnim, rasama (u nedostatku jedinke suprotnog pola) te se i takvi mješanci prodaju kao rasni psi. 

Poznat je slučaj porodice iz Novog Sada, koja je kupila maltezera "šampionskog porijekla" i čiji je pas pobijedio na nekoliko izložbi, da bi kasnije uveliko prerastao maltezera. Nazvali su odgajivača i on im je objasnio kako im je greškom dao bišona te im je dao rodovnik bišona. Ljudi su nastavili da idu po izložbama i pobjeđuju, ali je pas u međuvremenu prerastao i bišona. Ni dan-danas nisu sigurni kojeg zapravo psa imaju. Ova priča povlači i problem stručnosti kinoloških sudija, koji ne da ne poznaju standarde neke rase koju ocjenjuju, već, sudeći po ovome slučaju, uopće ne poznaju ni rasu.

Dakle, ukoliko neko zaista želi kvalitetnog rasnog psa - neka kupuje isključivo pse od registriranih odgajivača. Pet shopovi i dobavljači "svih rasa" prodaju pse "šampionskog porijekla" po užasno visokim cijenama, a zapravo se radi o psima koji jako odudaraju od standarda ili mješancima. Najčešće ljudi, kada uđu u pet shop s namjerom da kupe psa,ne mogu da odole tužnom pogledu šteneta i pristanu na bilo kakvu cijenu i uslove.

Takvoj situaciji i svim mogućim malverzacijama doprinosi i situacija sa kinološkim savezom i njegovim isključenjem iz FCI (Svjetska kinološka federacija). Zbog takve situacije, bosanski psi se registriraju kao srbijanski, a budući da rodovnici stižu iz Srbije - mnogo toga je položno manipulaciji. Također, veliki broj samozvanih, neregistriranih odgajivača prodaje pse sa ili bez rodovnika, odnosno - ukoliko vlasnik želi i rodovnik - cijena je mnogo skuplja (iako su zapravo troškovi rodovnika oko 30-ak KM). 

U posljednje vrijeme je učestao i vid prevare gdje se, putem oglasa, nudi štene neke jako skupe rase na poklon, a kada se ljudi jave na kontaktni e-mail, da im se broj telefona u nekoj stranoj zemlji, kako bi stupili u kontakt sa vlasnicima. Autor ovog teksta je nazvao jednog takvog oglašivača, koji se nalazio čak u Meksiku. Objašnjeno mu je kako je pas zaista na poklon, ali da treba platiti transportne troškove iz Meksika do Sarajeva! Takve oglase je najlakše prepoznati po tome što su na jako lošem bosanskom jeziku, prevedenom uz pomoć Google translatora.

Egzotične vrste - teške za kontrolisati
Veliki problem predstavlja i trgovina egzotičnim vrstama. Tu se najčešće radi o gmizavcima i pticama, ali nisu rijetki ni sisari poput velikih mačaka i sl. Ovdje se već javlja i problem šverca, budući da je za ove životinje zabranjen uvoz. Vrlo često se na graničnim prijelazima zaustave ljudi sa čitavim tovarom skrivenih životinja. Primjera radi, žako papagaji su, kao ugrožena vrsta, užasno skupi i teški za nabaviti. Pojedini odgajivači u Srbiji ih uspijevaju uzgojiti i prodaju ih prilično jeftino - oko 300 eura. Problem nastaje ukoliko ih kupuje neko van Srbije - ptice se najčešće ubace u čarapu i sakriju u automobilu, da bi se nakon toga prodale u zemljama regiona (ili Evrope) za po nekoliko hiljada eura. Gmizavce je još lakše prošvercati, budući da ih samo ubace u kutije, pa koliko preživi - preživi. Velike životinje su, dakako, teže za provući preko granice, pa se, samim tim, rjeđe švercaju, a i cijene su veće.

Ugrožene vrste - prirodna bogatstva BiH na prodaju
Naredni, i možda najveći, problem je trgovina ugroženim domaćim vrstama te krivolovni turizam. BiH je bogata brojnim endemskim vrstama te životinjama koje su u ostatku Evrope gotovo istrebljene. Zbog toga se jako često za strane turiste organizuju lovačke ture - i to baš na zaštićene životinje. Primjera radi, fauna Hutovog blata je nakon rata desetkovana zahvaljujući talijanskim lovcima koji su dolazili u organizovani lov na zaštićene vrste ptica. Životinje se, nakon lova, iz BiH izvoze kao trofeji ili kao restoranski specijaliteti. Nerijetko se desi i da neko uzgaja jednu takvu životinju u privatnom smještaju, da bi je zatim ponudio za odstrijel nekom lovcu-turisti.

Nažalost, kao što je saopćenje Centra za životnu sredinu iz Banja Luke potvrdilo, veliki broj ovih životinja se prodaje nama ispred nosa - putem javnih oglasa ili online trgovine. Urednici i administratori oglašivačkih medija ne snose odgovornost za oglase takvog sadržaja te ih mogu samo ukloniti. Problem se javlja u tome što oni najčešće nisu upoznati sa zakonima te im se prvo mora ukazati na neki oglas kako bi ga uklonili. 

Nelegalna internet trgovina životinjama u BiH

Pik.ba: O ilegalnoj prodaji životinja putem interneta