Junaci bez ulica: Sjećanje na Ahmeta Hromadžića

Vjerovatno nema djeteta sa prostora bivše Jugoslavije kojem se u rukama nije našla bar jedna knjiga iz biblioteke Lastavica. Za nastanak te biblioteke, njeno uređivanje, ali i knjige poput Patuljak vam priča i Patuljak iz zaboravljene zemlje, redovne lektire svakog osnovca, odgovoran je Ahmet Hromadžić - još jedan zaboravljeni velikan.

Partizan, novinar, urednik...

Ahmet Hromadžić bio je romansijer i pripovjedač. Rođen je 11. oktobra 1923. godine u Bjelaju pod planinom Osječenicom kod Bosanskog Petrovca. Osnovnu školu završio je u Bosanskom Petrovcu, a Tehničku i Višu pedagošku školu u Sarajevu. Učestvovao je u Drugom svjetsko ratu, tokom kojeg, 1944. godine, kao novinar Oslobođenja upoznaje Skendera Kulenovića kome pokazuje priče.

Nakon rata radio je kao novinar u Sarajevskom dnevniku, a zatim kao glavni urednik lista Krajina u Bihaću te urednik kulturne rubrike sarajevskog lista Oslobođenje. Bio je glavni i odgovorni urednik omladinskog časopisa za književnost Zora gdje objavljuje svoje priče te veliki broj književnokritičkih i publicističkih tekstova, filmskih i pozorišnih kritika. Jedno vrijeme bio je i glavni urednik u omladinskom izdavačkom poduzeću Narodna prosvjeta, kasnije nazvanom Veselin Masleša (danas Sarajevo Publishing). Kao urednik u Masleši pokreće i uređuje legendarnu dječiju biblioteku Lastavica.

Kao član Društva pisaca BiH, zajedno sa Huseinom Tahmiščićem, Izetom Sarajlićem, Velimirom Miloševićem i Vladimirom Čerkezom, pokreće međunarodnu književnu manifestaciju Sarajevski dani poezije u organizaciji Društva pisaca BiH 1962. godine.

Bosanski Andersen

Pisao je pripovijetke i romane za djecu i odrasle, književne i pozorišne kritike, književne reportaže, crtice i članke. Jedan je od rijetkih dječijih pisaca na ovim prostorima koji je njegovao bajku kao književni rod. Bio je član Redakcije međunarodne edicije Djeca svijeta, a djela su mu prevođena na mnoge svjetske jezike i uvrštene u izbore dječije literature i lektire nekih evropskih zemalja (Italija, Norveška, Belgija...).

Zbog svog stila pisanja i prihvatljivosti djela kod čitalačke publike,a posebno djece Hromadžić je često nazivan "bosanskim Andersenom", a u njegovim djelima prožima se djetinjstvo provedeno u Bjelaju, sa prepoznatljivosti krajolika planine Osječenice, Bjelajske kule te prirodnih ljepota i izazova divljine sa svim ljepotama i prirodnim nepogodama, kao i šarolikost životinjskog svijeta u netaknutoj prirodi oko Bosanskog Petrovca.

Škola, spomen ploča i spomen soba 

Za književni rad dobio je brojne nagrade i priznanja među kojima su nagrada Narodne omladine Jugoslavije (1948.), Mladog pokoljenja (1971.), Zmajevih dječjih igara(1973.), Kurirček (1974.), Dvadesetsedmojulska nagrada SR BIH (1974.), Šestoaprilska nagrada grada Sarajeva (1958.) , Nagrada ZAVNOBIH-a (1986.) i druge. Odlikovan je Ordenom rada sa zlatnim vijencem i Ordenom republike II reda, a bio je i član Akademije nauka i Društva pisaca BiH.

Trending

Hiljade prijava zbog veličanja ratnih zločinaca, Tužilaštvo BiH ne postupa bez izvještaja policije

Umro je u Sarajevu 2003. godine u 80. godini života.

2007. godine osnovna škola u Bosanskom Petrovcu promijenila je ime u OŠ Ahmet Hromadžić, a također se na porodičnoj kući u Ulici Pekiska postavila spomen ploča sa njegovim imenom. U Bihaću se u okviru Kantonalne i univerzitetske biblioteke otvarila spomen soba Ahmeta Hromadžića.