Svjetska banka: Zagađenosti u BiH godišnje ubije 3.300 ljudi, država nema odgovor

U Bosni i Hercegovini od posljedica izloženosti zagađenju zraka svake godine prerano umre oko 3.300 ljudi, a devet posto ukupnog godišnjeg mortaliteta u BiH može pripisati zagađenju zraka, navodi se u izvještaju Svjetske banke o upravljanju zagađenjem zraka u BiH.

Gradovi u BiH se suočavaju s visokim ambijentalnim koncentracijama po zdravlje štetnih sitnih čestica koje zagađuju zrak.

Ovo je jedan u nizu od tri izvještaja o upravljanju kvalitetom zraka u BiH, Kosovu i Sjevernoj Makedoniji.

Istaknuto je kako stanovništvo naše zemlje, kao i stanovništvo Balkana i istočne Evrope, obično udiše više otrovnih čestica iz zagađenog zraka nego njihovi susjedi u zapadnoj Evropi.

Razlog tome je nedostatak politika smanjenja zagađenja zraka i veća upotreba čvrstih goriva za grijanje i kuhanje. Odnosno mnogo je više peći na drva i ugalj u stanovima i kućama u istočnoevropskim i balkanskim zemljama nego u ostatku kontinenta.

Zapadna Evropa uglavnom prestaje koristiti termoelektrane (ili se barem obavezala na smanjenje potrošnje uglja u svrhu ispunjavanja klimatskih ciljeva), ali one se na Balkanu i u istočnoj Evropi još uvijek koriste u značajnoj mjeri. Zapravo, u regiji Balkana je smješten veliki broj postrojenja na ugalj i lignit, kao i 7 od 10 najviše zagađujućih termoelektrana u Evropi.

Izloženost česticama PM2.5 je naročito opasna po ljudsko zdravlje, jer te čestice zadiru duboko u pluća i krvotok, izazivajući bolest i smrt.

Sad je i dokazano: Pogledajte KAKO nas ubija zagađeni zrak i koje organe uništava

Zato ove čestice mogu imati ozbiljne posljedice po zdravlje, kao što su infekcije donjih disajnih organa, rak dušnika, bronhija i pluća, ishemična bolest srca, moždani udar, te hronična opstruktivna bolest pluća.

Osim što izazivaju bol i patnju, preuranjena smrt i bolesti uzrokovane zagađenjem zraka rezultiraju i povećanim rashodima u zdravstvu i padom produktivnosti radne snage.

Ovaj izvještaj procjenjuje da u BiH od posljedica izloženosti ambijentalnom zagađenju zraka s PM2.5 svake godine prerano umre oko 3.300 ljudi. Oko 16 posto ovog tereta bolesti otpada na Sarajevo i Banjaluku.

Danak smrti je više nego dvostruko veći od smrtnosti vezane za AAP u Sjevernoj Makedoniji (1.600 smrti) i više nego četvorostruko veći od smrtnosti vezane za AAP na Kosovu (760 smrti).

Većina smrti povezanih s AAP se javlja kod ljudi starih 50 i više godina.

Naglašeno je kako bi BiH, između ostalog, mogla povećati efikasnost fondova za okoliš u pružanju podrške za smanjenje zagađenja zraka.

Učinkovito rješavanje pitanja zagađenja zraka u BiH će zahtijevati intervencije u oblasti politika i institucija te investicije u raznim sektorima, uključujući stambeni i transportni, koji utiču na kvalitet zraka.

Kompletan izvještaj na engleskom jeziku možete pročitati na ovom LINKU. Uskoro će biti dostupan i prijevod, saopćili su iz Svjetske banke.